Unatoč ekonomskoj krizi slovenska poduzeća ne namjeravaju napustiti srpsko tržište na kojemu posluje više od 300 poduzeća iz te zemlje. Iako je, u pogledu reciprociteta, broj srpskih poduzeća u Sloveniji neusporedivo manji, nedavni razgovori gospodarstvenika dviju zemalja potvrdili su međusobnu zainteresiranost za proširenjem ekonomske suradnje. Slovenske kompanije dosta ulažu u trgovinu, prehrambenu i metaloprerađivačku industriju, a pojavljuju se i kao investitori na Beogradskoj burzi. U pogledu ulaganja u “greenfield” investicije Slovenija je među prvih pet zemalja.

Robna razmjena
Ukupna robna razmjena u prvih deset lanjskih mjeseci iznosila je 1,8 milijardi dolara, što predstavlja povećanje od 9,1 posto u usporedbi s istim razdobljem u 2007. godini. Vrijednost srpskog izvoza u Sloveniju iznosila je 448,2 milijuna dolara, što predstavlja povećanje od 33,7 posto. U izvozu srpskih poduzeća prevladavaju polufinalni proizvodi i sirovine, dok slovenske kompanije prodaju na srpskom tržištu gotovu robu. U srpskom izvozu u Sloveniju lani su na prvome mjestu bile legure aluminija, zatim suncokretovo ulje, dijelovi za motorna vozila, različiti toplovaljani proizvodi, setovi vodiča za paljenje te kožnata obuća.

Trojanski konj
Iz Slovenije se najviše uvoze lijekovi, dijelovi za strojeve, perilice, aluminijski otpaci i ostaci, novinski papir i suhomesnati proizvodi. Osim izvozno-uvoznih poslova, iskustvo i stručna pomoć slovenskih gospodarstvenika i institucija, posebno nakon ulaska Slovenije u EU, što se u Srbiji percipira kao dragocjena potencijalna prilika na putu integracije srpske privrede u EU. Mnoga slovenska poduzeća koja posluju u Srbiji izvoze robu na inozemna tržišta što se računa kao izvoz srpskoga gospodarstva. Među značajnim izvoznicima su valjaonica aluminija Seval iz Sevojna, zatim konditorska industrija Soko Štark, koja posluje u sastavu Droga-Kolinska te Gorenje koje u Valjevu ima tvornicu hladnjaka i zamrzivača.Prema Mateju Rogelju, zamjeniku direktora ljubljanskog centra za konkuretnost, slovenske tvrtke planiraju još intenzivniju suradnju u 2009. godini. Iako je robna razmjena nerazmjerna, srpska poduzeća pokazuju veliko zanimanje za suradnju sa slovenskim tvrtkama tako da su učestali posjeti poslovnih ljudi Sloveniji. Njihovi posjeti motivirane su preuzimanjem slovenskog iskustva u poslovanju na tržištu EU. Mitar Pržulj iz Ureda za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije smatra da je suradnja gospodarstvenika dviju zemalja korisna jer srpska roba nije konkuretna na slovenskom tržištu. Smatra da je suradnja sa slovenskom Privredom komorom intenzivirana radi povećanja konkurentnosti robe proizvedene u Srbiji, ne samo u Sloveniji nego na cijelom tržištu EU. U beogradskim medijima Slovenija je već nazvana srpskim “trojanskim konjem”, koji joj treba pomoći u izvozu na tržište EU. Slovenska poduzeća imaju ulogu posrednika između srpskih tvrtki i ulagača iz drugih europskih zemalja. Za srpsko gospodarstvo je od velikog značenja što slovenske kompanije orijentacijom na srpsko tržište druge ohrabruju za ulaganja, pokazujući time kako je rizik investiranja u Srbiju smanjen. Pojedine inozemne kompanije koje posluju u Srbiji u svojim predstavništvima zapošljavaju slovenske stručnjake jer poznaju srpsko tržište, zakone i mentalitet. U Srbiji na to gledaju kao na prednost koja pridonosi otvaranju njezine privrede prema investitorima sa Zapada.