Pitanje koje muči stanovnike New Yorka je (kada prestanu razmišljati o sudbini svojih mirovinskih štednji): ako ekonomska situacija grada potone još više, hoće li se i kriminal vratiti na stare razine? Mišljenja stručnjaka se razlikuju, ali pitanje je sasvim logično.

Posljednji put kada su se dionice na Wall Streetu strmoglavile, u 1987., kriminal je “eksplodirao” i grad je sljedećih godina imao povijesno visok broj ubojstava. Prije toga fiskalna kriza sedamdesetih dovela je do napuštanja četvrti, propadajućih škola i iznenađujućih stopa kriminala: pljačke su tih godina stalno rasle i dosegle vrhunac 1981. kada ih je bilo 107.495; u prosjeku 294 dnevno (prošlogodišnji broj ukupnih pljački, 21.787, bio je najniži u modernoj povijesti.). “Svaka recesija od kasnih pedesetih bila je povezana s porastom kriminala, a posebno zločina prema vlasništvu i pljački, koji su najosjetljiviji na promjene u ekonomskim uvjetima”, rekao je Richard Rosenfeld, sociolog na sveučilištu Missouri-St. Louis. “Obično postoji godina razmaka između ekonomskih promjena i stope kriminala”, kazao je Rosenfeld. New York je posljednjih petnaest godina doživio izuzetno velik pad kriminala. Ali kroz sve te godine ekonomisti i sociolozi su raspravljali o tome koliko je uspjeha moguće pripisati novim trendovima u nadzoru, a koliko drugim faktorima, među kojima i snažnoj ekonomiji.
(The New York Times)