Najava srbijanske vlade o donošenju zakona prema kojim bi se gotovo preko noći skratio rok plaćanja između poslovnih partnera izazvala je zabrinutost i strahovanje u velikom broju tvrtki.

Prema neslužbenim podacima, skraćenje roka plaćanja na 60 dana ugrozit će opstanak 30.000 tvrtki u kojima je zaposleno 150.000 radnika. Njihovim bi se gašenjem broj nezaposlenih povećao na gotovo milijun radno sposobnog stanovništva, čime bi Srbija sa stopom nezaposlenosti od 25 posto izbila na prvo mjesto u Europi. Milan Knežević, predsjednik Asocijacije malih i srednjih poduzeća, smatra da vlada u stvarnosti ne može provesti takav zakon jer bi bila suočena s ozbiljnim socijalnim nemirima, što bi ugrozilo i njezin opstanak. Čak i bez tog zakona sindikati najavljuju ulične prosvjede zbog rasta cijena prehrambenih proizvoda. Umjesto naglog zaoštravanja discipline glede plaćanja dugova Knežević predlaže prilagođavanje pozivajući se na hrvatsko iskustvo. Vlada nije u proračunu planirala sredstva za razduživanje, a država i njezina javna poduzeća na prvom su mjestu po neplaćanju obveza. Umjesto drakonskoga kraćenja roka predlaže se omogućavanje poduzećima koja duguju državi da u roku od 90 dana namire obveze, s tim da im se otpiše kamata.

Takav model ima mnogo veće šanse za praktičnu primjenu. Dovoljno je, smatraju u tvrtkama, dopuniti postojeće zakonsko rješenje kojim bi se na zahtjev vjerovnika izrekla mjera blokade računa do namirenja duga. Prigovor dužnika ne bi automatski vodio u sudski spor, već bi teret dokazivanja eventualne neutemeljenosti potraživanja pao na leđa dužnika čime bi se izbjegli dugi sudski sporovi kakva je dosadašnja praksa u sudovima. Prema postojećim podacima, 60.000 srpskih tvrtki ne podmiruje financijske obveze. Dokumentacija središnje banke ukazuje da je blokirano 59.657 tvrtki i poduzetnika, a njihove obveze porasle su na 1,3 milijarde eura, bez kamata. Vladi i poslovni krugovi sugeriraju da ne primjenjuje najavljenu strogu disciplinu jer ona neće polučiti očekivanu učinkovitost glede smanjenja nelikvidnosti kao što ne daje rezultate restrukturiranje tvrtki i naplata poreza.