Gotovo dva stoljeća nakon proglašavanja Monroeove doktrine, kojom su Sjedinjene Države Latinsku Ameriku proglasile svojom interesnom sferom, Washington u regiji polako gubi utjecaj. Posljednji dokaz toj tezi leži u činjenici da Sjedinjene Države nisu bile pozvane na prošlotjedni sastanak latinskoameričkih i karipskih država u Brazilu.

Iako su američki dužnosnici tvrdili da nisu “ni tražili da budu pozvani na sastanak”, slabljenje utjecaja Washingtona u regiji je neupitno iako to američka administracija negira. Visoki diplomatski predstavnik SAD-a za Latinsku Ameriku Thomas Shannon tako je rekao kako priroda američkog utjecaja na regiju ne opada, nego se “samo mijenja”. No činjenice ipak govore drukčije. Naime, od studenog ove godine ruski su vojni brodovi s Venezuelom održali prve pomorske vojne vježbe u Karibima nakon okončanja hladnog rata, Kina je potpisala sporazum o slobodnoj trgovini s Peruom, dok je Brazil u državni posjet pozvao iranskog predsjednika Mahmouda Ahmadinedžada. Nakon što se SAD našao zaokupljen svojom “borbom protiv terorizma”, ostale države osjetile su se slobodnima upotpuniti prazninu koja je nastala u regiji. Latinskoameričke države također su osjetile političku odsutnost SAD-a, koju su iskoristile kako bi ojačale svoje pozicije. Tako je venezuelski predsjednik Hugo Chavez proglasio “socijalističku revoluciju” koju je počeo izvoziti po regiji, a najveći mu je uzor stari američki neprijatelj Fidel Castro. Pridružio im se i bolivijski predsjednik Evo Morales. Ekvador je prošlog mjeseca američkoj vojsci odbio produžiti najam vojne baze, inače jedine u Južnoj Americi, a Brazil želi igrati veću ulogu u svijetu i ne želi da ga itko u tome koči. Unatoč političkom slabljenju SAD ipak ostaje značajan ekonomski igrač u regiji. Nakon usporavanja u prvoj polovici prošle godine trgovina između SAD-a i Latinske Amerike dobila je novi zamah u drugih šest mjeseci. Latin Business Chronicle je ove godine objavio kako je njihova prošlogodišnja međusobna trgovina završila s porastom od 6,2 posto i dosegla rekordnih 561,8 milijardi dolara. Američki trgovinski deficit s latinskoameričkim državama pao je u istom razdoblju za 5,8 posto, na 100,5 milijardi dolara. Unatoč zastoju sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a i Kolumbije njihova međusobna trgovina snažno raste. Štoviše, od svih latinskoameričkih zemalja Kolumbija ostvaruje najviši porast trgovinske razmjene sa SAD-om. S druge strane Peru predstavlja najbrže rastuće latinskoameričko tržište za proizvode iz Sjedinjenih Država, dok Ekvador predstavlja najbrže rastućeg izvoznika u SAD. Najzanimljivije je da Venezuela predstavlja drugog po veličini trgovinskog partnera SAD-u. Venezuela je tu poziciju povratila ove godine nakon što ju je 2007. izgubila u korist Brazila. Najvećeg latinskoameričkog trgovinskog partnera SAD ima u susjednom Meksiku. U prvoj polovici 2008. godine trgovina između Sjedinjenih Država i Latinske Amerike dosegla je 318,9 milijardi dolara, što je povećanje od 19,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Činjenice

Slabljenje SAD-a
Kako tvrdi Julia Sweig, direktorica programa za Latinsku Ameriku pri Vijeću za međunarodne odnose iz Washingtona, SAD više nije ekskluzivna snaga u regiji, “Monroe se sada zasigurno okreće u grobu”, kaže Sweig.

Dolazak Kine
Obostrana trgovinska razmjena između Kine i Latinske Amerike od 1995. godine porasla je 12 puta pa je prošle godine dosegla 110 milijardi dolara. Udio Kine u uvozu regije također je porastao, od 9,8 posto iz 1990. na prošlogodišnjih 24 posto. Dvije godine nakon postizanja bilateralnog trgovinskog sporazuma Kina je postala najveće izvozno tržište za bakar iz Čilea.