Ruski Gazprom u srijedu je ponovno smanjio isporuke plina Bjelorusiji za 60 posto. Unatoč tome, kako je rekao Aleksej Miller, predsjednik Uprave toga ruskog državnog distributera plina, isporuka plina Europi nije dovedena u pitanje.

‘Pratimo situaciju’
Rusi tvrde da su smanjili isporuke plina zbog gotovo 200 milijuna dolara potraživanja. Dvije zemlje, naime, međusobno potražuju približno 200 milijuna dolara: Rusija za potrošeni plin, a Bjelorusija za tranzit. Bjelorusija tako odbija platiti višu cijenu za ruski plin, tražeći od Rusije 260 milijuna dolara za tranzit plina. “Bjeloruska strana ne čini ništa da plati svoj dug za isporuku ruskog plina. Od srijede ograničavamo isporuku ruskog plina Bjelorusiji za 60 posto”, izjavio je Miller. Međutim, dodaje i da se isporuka ruskog plina preko bjeloruskog teritorija u potpunosti odvija te da korisnici neće imati nikakvih problema. Rusija je Bjelorusiji zaprijetila da bi isporuke mogla skresati i za 85 posto odbije li namiriti dugovanja. Gazprom je još u ponedjeljak isporuke plina Bjelorusiji smanjio za 15 posto, a dan poslije za još 15 posto, odnosno za ukupno 30 posto. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko na to je reagirao prekidom isporuke ruskoga plina u Europu. Lukašenko je u utorak naredio prekid isporuke ruskog plina prema Europi preko teritorija njegove zemlje, optužujući Moskvu da “ponižava bjeloruski narod”, kazao je njegov glasnogovornik Pavel Ligoki. Inače, kako javlja AP, otprilike 80 posto ruskog plina za Europu ide kroz Ukrajinu, a ostatak kroz bjeloruske plinovode. Rusija je posljednjih nekoliko godina opskrbu plinom Ukrajini i Bjelorusiji srezala već nekoliko puta zbog spora oko plaćanja, uzrokujući velike teškoće europskim potrošačima tijekom zime. U Europskoj uniji pažljivo prate situaciju u vezi s isporukom plina, strahujući zbog mogućeg poremećaja opskrbe kao u vrijeme sukoba Rusije i Ukrajine. Stoga je Europska komisija pozvala Bjelorusiju i Rusiju da poštuju “ugovorene obveze”.

Litva u strahu
Strahuje se da bi zbog nove plinske krize među zemljama EU najviše mogla biti pogođena Litva koja ruski plin u cijelosti prima preko Bjelorusije. Rusija može preusmjeriti plin preko drugih plinovoda, kazala je glasnogovornica EK Marlene Holzner.