Od 1. siječnja Gazprom će Ukrajini isporučivati prirodni plin samo ako se o tome postigne novi dugoročni ugovor, rekao je u subotu Sergej Kuprijanov, glasnogovornik Gazproma.

Gazprom očekuje da prije toga Ukrajina podmiri dug za plin koji iznosi 2,4 milijarde dolara, a za 2009. godinu Ukrajincima su najavili cijenu od 400 dolara za tisuću prostornih metara, objavila je agencija Interfaks. Ukrajinci smatraju da je to previše jer pada cijena sirove nafte, čije kretanje prati i cijena plina. Oni bi platili oko sto dolara umjesto sadašnjih 179,5. Zapadni analitičari sa zabrinutošću prate razvoj situacije, sjećajući se zime 2006. i sličnog sukoba oko cijena koji je doslovno ohladio zapadnu Europu. Stvari ipak ne bi trebale ići tako daleko. Premijeri Rusije i Ukrajine Vladimir Putin i Julija Timošenko u listopadu su dogovorili podmirenje dugova i postupno prelaženje na tržišnu cijenu. No u Gazpromu tvrde da se Ukrajina ne pridržava dogovora i traže da se odmah prijeđe na tržišnu cijenu koja po njima iznosi 400 dolara za tisuću kubika. Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko u petak je okrivio vladu za kašnjenje i naredio da se dug plati što prije. U ruskom državnom plinskom monopolistu Gazpromu kažu da Ukrajinci govore samo o 1,3 milijarde dolara, tj. o dugu za rujan i listopad, dok sa studenim te penalima za kašnjenje, cijeli iznos doseže 2,4 milijarde dolara. Međutim, ukrajinski dužnosnici pozivaju se na primjer Moldavije kojoj je Gazprom ove godine prodavao plin po cijeni od 220 dolara. “Nafta je pala više nego dvostruko, pa bi i Moldavci trebali plaćati 110 dolara za 1000 kubika plina. Mi plaćamo 179,5 dolara. Uz činjenicu da plin do Ukrajine stiže kraćim putem, mi bismo trebali imati cijenu od 95 dolara za tisuću kubika”, rekao je Interfaksu Oleg Bugajev, zamjenik ukrajinskog ministra energetike. Pregovori će se nastaviti. Novac bi Gazpromu dobro došao za nastavak velikih planova iako kaže da zbog krize neće mijenjati najavljene projekte. Prošli su tjedan objavili da će plinovod Sjeverni tok do Njemačke biti dovršen po planu do kraja 2011. godine. “To je posao koji međunarodni financijeri baš sada trebaju: riječ je o energiji i o dugoročnom poslu”, rekao je Paul Corcoran, menadžer u tom projektu.