Obećani ruski kredit od 800 milijuna dolara postao je upitan. Glavni razlog neočekivano nastaloj neizvjesnosti uvjetovala je ruska strana zahtjevom da njezine kompanije sudjeluju u gradnji željezničke infrastrukture, za što je predviđeno da se koriste sredstva njezina zajma.

Srbijanski ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić ne odbija dolazak ruskih tvrtki, ali nastoji da u te poslove “ugura” i pojedina domaća poduzeća te da se dio kredita od 170 milijuna dolara iskoristi za završetak cestovne obilaznice oko Beograda koja spada u sastavni dio koridora X. Zasad ruski pregovarači ne odstupaju od zahtjeva da se cjelokupna sredstva koriste za željezničku infrastrukturu. Davanje prednosti željeznici proistječe iz sličnih struktura željeznica dviju zemalja, što predstavlja pogodnost za uključivanje ruskih kompanija u gradnju željezničke infrastrukture. Jedino su “pustili” 200 milijuna, od obećanih milijardu dolara, za pokrivanje dijela deficita u državnom proračunu. Nastojanje srpske strane da dio kredita koristi za cestovnu infrastrukturu demantira ministar Mrkonjić, koji je u nadzornom komitetu što ga čine predstavnici svih zemalja kroz koje prolazi koridor X Mrkonjić je izjavio da su osigurana sredstva od 1,3 milijarde eura za završetak preostalih 350 kilometara.

Koridor tek u 2012.
Prema njegovim riječima cestovni koridor X bit će završen do 1. svibnja 2012. iako je Europska unija zahtijevala da se taj posao u Srbiji završi još prije dvije godine. Srbiji je pored cestovnog jednako važna i gradnja željezničkoga koridora X za što je potrebno približno pet milijardi eura kako bi se pruga osposobila do 2015. za brzine oko 160 km na sat. Nevolja je što država nema vlastitih sredstava za gradnju oba koridora pa je realizacija projekata ovisna o inozemnim kreditima. Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj odobrile su zajmove za završetak autoceste, što je omogućilo vladi da objavi natječaj za radove na sjevernom kraku koji prolazi kroz Vojvodinu. Za obavljanje tih radova javila se 51 kompanija iz zemlje i inozemstva. Za gradnju obilaznice oko Dimitrovgrada na jugoistočnom kraku, vrijedne 170 milijuna eura, najbolju ponudu dala je austrijska kompanija Alpina, ali nije sigurno da će joj biti povjeren taj posao.

Problem sudskog spora
Ministar Mrkonjić smatra da je Alpina zbog vođenja sudskog spora, što se odnosi na poništenje koncesijskog ugovora s vladom, sebe isključila iz konkurencije za gradnju obilaznice. Alpina u konzorciju s također austrijskim Porrom traži nadoknadu od 71 milijuna eura. Špekulira se kako je austrijska kompanija spremna povući tužbu pred međunarodnim arbitražnim sudom kako bi ostala u konkurenciji za dobivanje spomenutog posla. Konačna odluka bit će poznata do kraja siječnja. Iako iz financijskih razloga Srbija kasni više godina sa završetkom koridora X preko vlastita teritorija, vlada kani podnijeti kandidaturu za gradnju još jednoga koridora, koji bi išao od rumunjskog Temišvara do crnogorske luke Bar. Srbija u tome ima potporu talijanske vlade koja se suglasila da s milijun eura sufinancira izradu projekta tog pravca. Italija je zainteresirana jer je to najkraći put do tvrtki što ih talijanske kompanije imaju u Rumunjskoj. Otkada je za taj projekt našla saveznika u Italiji, srbijanska vlada je povećala zanimanje za sudjelovanje u privatizaciji crnogorske luke, za što nastoji privoljeti najveće domaće kompanije jer u proračunu nema sredstva da se sama uključi kupnju luke Bar.