Plinovod Sjeverni tok, kojim bi se plin iz Rusije preko Baltičkog mora isporučivao u Njemačku, u velikoj je prednosti nad ostalim energetskim projektima EU, naglasio je Paul Corcoran, financijski direktor konzorcija Sjeverni tok.

Tri godine prednosti
Kaže da projekt, čije se prve isporuke plina očekuju, kako je i predviđeno 2011. godine, već ima ugovore za isporuku 22 milijarde prostornih metara plina od ukupno 55 koliki će biti godišnji kapacitet. U ovom trenutku Sjeverni tok je tri godine ispred projekta Nabucco, kojim bi se plin iz kaspijske regije preko Turske dopremao u Austriju.Inače, oba projekta imaju za cilj osigurati Europskoj uniji potrebne količine plina, čije isporuke svake zime zbog rusko-ukrajinskog spora oko cijena plina i duga bivaju prekinute. Prema procjenama Međunarodne energetske agencije (IEA) potražnja za plinom u Europi skočit će do 2020. godine za oko 18 posto. Nabucco, čija se vrijednost kreće oko 7,9 milijardi eura, još čeka dozvole za isporuke kao i dopuštenje tranzitnih zemalja, u prvom redu Turske. Turci, koji su prije zahtijevali 15 posto plina koji će prolaziti tom zemljom, uz cjenovni popust, u svibnju su najavili potpisivanje ugovora što je ključan čimbenik za početke radova. No prema turskim medijima potpisivanje sporazuma nanovo je odgođeno. Sudionici projekta – mađarski Mol, vlasnik hrvatske Ine, austrijski OMV, rumunjski Transgas, bugarski Bulgargas, turski Botas i njemački RWE još prije su najavljivali da bi kapacitet plinovoda u prvoj fazi trebao iznositi između 8 i 10 milijardi prostornih metara, dok bi poslije bio proširen na 20, a onda i na 65 milijardi. Analitičar Societe Generalea Thierry Bros smatra rizik vezan uz Tursku jednak onome u vezi s isporukama preko Ukrajine. “Ako ne postignu ugovor s Turskom, projekt nema smisla. Nisam optimist”, izjavio je Bros napomenuvši da je jedino Sjeverni tok izgledan.

Potezi Moskve
Situaciju u vezi s Nabuccom dodatno je zakomplicirala ruska ponuda Turskoj. Rusi, naime, nude Turcima sudjelovanje u svom konkurentskom projektu Južni tok, kojim će se plin također dopremati iz Crnog mora u EU. “Nadamo se da će Turska razmotriti našu ponudu i pridružiti se”, izjavio je Igor Sečin, zamjenik ruskog premijera. Analitičari smatraju da je riječ o “miniranju” Nabucca. Pa ipak, i nad projektom Sjeverni tok, čiju će trećinu financirati ruski Gazprom, njemački E.ON, Wintershall i nizozemski Gasunie, nalazi se upitnik zbog posljedica na okoliš. Naime, 1200 kilometara dugačak plinovod koji bi od Rusije do Njemačke prolazio podmorjem Švedske, Danske i Finske potencijalna je prijetnja za plitko i prilično zatvoreno Baltičko more, na čijem se dnu nalaze mine iz Drugoga svjetskog rata. Finci su prošli mjesec zatražili dodatne informacije o utjecaju na okoliš, no glasnogovornik Sjevernog toka izjavio je kako sve teče prema planu te da se dozvole za gradnju očekuju do kraja godine. Financijski direktor Sjevernog toka navodi kako ni gospodarska kriza neće zaustaviti projekt. “Naravno, naša financijska pozicija znatno je drukčija u odnosu na godinu prije, međutim utjecaj na projekt nije velik”, izjavio je Corcoran. S konzorcijem pregovara francuski GDF-Suez, koji bi trebao financijski ojačati projekt. “Osim toga to dodatno osnažuje ulogu EU u projektu”, smatra Corcoran.