Američkoj svemirskoj agenciji (Nasa) bilo je potrebno 150 milijardi dolara da astronaute pošalje na Mjesec. Obamina je administracija procijenila da je iznos previsok, stoga je u rujnu Kongres ukinuo taj program.

Djelić tog iznosa – nešto manje od 200 milijuna dolara te 250 milijuna za letjelicu – Nasinim bi inženjerima iz Svemirskog centra Johnson u Houstonu bio potreban da čovjekolikog robota pošalju na Mjesec. Usto tvrde da bi im za to trebalo 1000 dana. Ideja poznata kao Projekt M gotovo je gerilski pothvat unutar Nase koji je prije godinu dana započeo Stephen Altemus, glavni inženjer u centru Johnson. Oslonio se na dodatna sredstva, angažirao inženjere da honorarno rade na tome te pregovarao s privatnim tvrtkama i drugim Nasinim jedinicama da provedu pripremna testiranja. “Činimo nemoguće stvari s vrlo malo ili gotovo nimalo novca”, rekao je. Čovjekoliki roboti koji se spretno kreću, barem u gornjoj polovici, već postoje: Robonaut 2, koji su razvili Nasa i General Motors, nalazi se na svemirskoj letjelici Discovery, čije je polijetanje odgođeno prošloga tjedna. Bit će to prvi čovjekoliki robot koji će sletjeti na Međunarodnu svemirsku postaju. Robot će pomagati u radu postaje, a Nasa će na taj način proučavati oblike suradnje astronauta i robota. S vremenom će Robonaut početi sudjelovati u hodu po Mjesecu. Razvoj je ubrzalo spajanje tehnologije u radne prototipe.“Ovo je čarolija”, rekao je Altemus. “Često se događa da uporaba u laboratorijima bude domet tehnologije, no u ovoj dolini smrti nikad ne dođu ni do zrele faze i leta.” Tvorci Projekta M kažu da bi robot na Mjesecu potaknuo maštu studenata onako kako je slijetanje Apolla na Mjesec prije 40 godina nadahnulo čitavu generaciju znanstvenika i inženjera.“Mislim da ćemo time rasvijetliti neke stvari”, kaže Neil Milburn, potpredsjednik izvršnog odbora male teksaške tvrtke Armadillo Aerospace koja surađuje na Projektu M.

Međutim, kako se Mjesec gubi iz Nasine pozornosti, vrlo su neizvjesne šanse da će robot biti poslan onamo. Problemi s Projektom M samo su jedan primjer u raspravama o budućnosti svemirske agencije koje se već duže vrijeme vode: na što da se Nasa usmjeri kad nema dovoljno novca za sve? S obzirom na troškove i opasnost, koliko je bitno da ljude šaljemo u svemir? Prošle je godine posebno osnovan odbor revidirao Nasin program svemirskih letova, naročito ambiciozan projekt naziva Constellation, koji je obuhvaćao slanje astronauta na Mjesec. Iako je Nasa na program Constellation potrošila 10 milijardi dolara, većina programa bit će ukinuta nakon što Kongres dovrši plan proračuna za 2011. godinu. Znatno je lakše na Mjesec poslati robota nego čovjeka. Prvo, ne treba mu zrak i hrana. Ne mora se vraćati. Rok od 1000 radnih dana proizvoljno je određen, kaže voditelj Projekta M R. Matthew Ondler. “Stvara nam osjećaj da moramo žurno djelovati”, objašnjava Ondler. “Nasa najbolje funkcionira kad ima malo vremena da nešto otkrije. Kad nam date šest ili sedam godina, nismo toliko dobri. Administracije se mijenjaju, prioriteti države se mijenjaju i teško je tako dugoročno održati nešto.”Projekt je privukao veliko zanimanje voditelja Međunarodne svemirske postaje pa će Robonaut biti upućen upravo onamo.“Zanima me kako možemo razvijati tehnologiju u svemiru i surađivati s okretnim čovjekolikim robotom na svemirskoj postaji”, kaže Altemus. “Za Nasu je to velik korak naprijed.”

Kenneth Chang