Industrijska proizvodnja u Italiji je u padu, a zatvoreno je u prvih devet mjeseci ove godine 337 tisuća poduzeća. Zbog prave recesije u koju upada Italija ministar ekonomije Giulio Tremonti najavio je nove mjere vlade desnog centra Silvija Berlusconija koje će ići prema spašavanju tvrtki, a ne banaka. Talijanski statistički zavod (ISTAT) obznanio je kako je u rujnu zabilježen pad industrijske proizvodnje od 5,7% što nije zabilježeno od prosinca 1998. godine. Najveći pad proizvodnje zabilježila je automobilska industrija, čak 26% manje. Istodobno narastao je prihod od poreza.

Otkazi i prisilan odmor
U razdoblju siječanj-rujan 2008. u porezne blagajne je ušlo 290,2 milijardi eura, što je za 2,3% više nego u istom razdoblju 2007., obznanjuje odjel financija ministarstva ekonomije. “Italija pada u duboku recesiju. Zatvaraju se poduzeća, nedostaje kredita i raste nezaposlenost”, ističe savez privrednih komora (Unioncamere). U prvi devet mjeseci zatvoreno je 337 poduzeća, uglavnom malih, onih s manje od pet zaposlenih, odnosno trgovina, kafića i malih uslužnih djelatnika. No, i industrija šalje svoje zaposlenike na prisilni odmor, koji je plaćen s oko 70% plaće. Oporbeni lijevi centar predložio je oslobađanje od poreza 13. plaće kako bi se ljudima dalo više novaca, ali je vlada desnog centra Silvija Berlusconija tu pretpostavku odbila, jer bi to značilo oko devet milijardi eura manje u državnoj blagajni. Istodobno su najavljena nova poskupljenja, pa je u utorak glavni tajnik najveće sindikalne konfederacije, CGIL, Guglielmo Epifani, najavio moguće sazivanje općeg štrajka protiv porasta životnih troškova.
U posebno teškom stanju je automobilska industrija, koja nakon prva dva mjeseca rasta prodaje automobila (čak 6% u odnosu na siječanj i veljaču 2007.), počela bilježiti pad. Istina, i njemačko tržište automobila bilježi pad od 10,4%, a francusko od 7,1%, ali u Italiji je prodano čak 26,4% manje automobila nego u rujnu 2007. godine. “Pripremamo mjere za potporu ekonomije”, izjavio je Giulio Tremonti govoreći u parlamentu o financijskom državnom proračunu za 2009. i dodao da će te mjere biti usmjerene na tvrtke i obitelji. Potrebno je smanjiti stres i tjeskobu koja u ljudima nastaje zbog ekonomske krize, a to znači stvaranje novih socijalnih amortizera. Dat će se više novaca u blagajne iz kojih se plaćaju radnici na prisilnom odmoru (Cassa integrazione), odnosno za socijalne amortizere usmjerit će se u 2009. 600 milijuna eura, što je 150 milijuna više od prvotno planiranih. Istodobno će se usmjeriti i 16 milijardi eura za ulaganje u javne radove. Osnovat će se Fond za jamčenje poslovanja poduzećima. Tremonti je najavio posvećivanje velike pažnje poduzećima. Aktivirat će se “mehanizam koji će otvoriti kanal financiranja poduzeća, a ne banaka”, najavio je Tremonti. Iz toga fonda će se, preko banaka, izravno financirati tvrtke. Druga novost je što će nad tim mehanizmom financiranja tvrtki biti stalni nadzor, a kretanja tih sredstava bit će predstavljeno parlamentu. Tremonti je naglasio kako će se taj mehanizam temeljiti na tome da će banke podnositi zahtjeve tvrtki, ali će parlament određivati.

Bez zelenaštva banaka
Ta mjera će biti prihvatljiva i za oporbu, odnosno mora biti prihvatljiva kako za većinu, tako i za oporbu, naglasio je Tremonti, a to znači da će biti sve potpuno transparentno, a “banke koje budu htjele dobiti novce iz tog fonda morat će usvojiti jedan etički kodeks”. Banke, dakle, neće moći zarađivati “prodajom” novca dobivenog iz tog fonda, već će ga morati posuđivati prema etičkom kodeksu, odnosno s razumnim kamatama, a ne onima na rubu zelenašenja.