Arapsko je proljeće čimbenik nade u bliskoistočnoj politici, no povijest regije upućuje na mračniji ishod. U arapskome svijetu ne postoji noviji primjer šireg dijeljenja vlasti ili mirne tranzicije u demokraciju. Kad se diktature raspadaju, nove demokracije najčešće su dočekane nasiljem i paralizom, nakon čega obično uslijede sektaške podjele.Sirija je danas na rubu takvog prevrata.
Brutalni režim Bashara al-Assada stvorio je jaz između alavitske manjine koja upravlja zemljom i većinskog sunitskog stanovništva. Nakon što je Assad 31. srpnja naredio masakr u gradu Hami s većinskim sunitskim stanovništvom, sunitsko Muslimansko bratstvo optužilo je režim za “provođenje sektaškog čišćenja”. Sunitski ekstremisti napadaju alavitske obitelji i tvrtke.Jasno je da bi moglo doći do alavitskosunitskog sukoba širih razmjera, koji bi se vjerojatno proširio i izvan Sirije. Stvorio bi se rizik od nastanka regionalne dinamike koja bi potisnula dijalog nade stvoren za vrijeme Arapskog proljeća.Diljem Bliskog istoka polako ključaju sektaške tenzije između sunita i šijita, među koje spadaju i alaviti. Šijiti i suniti žive jedni uz druge duž dugog luka koji se proteže od Libanona i Pakistana, a dva najveća regionalna moćnika, šijitski Iran i sunitska Saudijska Arabija, bore se za premoć. Problem seže još do kolonijalnog doba, kad su europski vođe manipulirali vjerskim i etničkim raznolikostima u svoju korist tako što su manjinama dali više prostora u sigurnosnim snagama i kolonijalnoj vladi. Rat u Iraku bio je prvi iskaz destruktivnog potencijala njihove borbe za premoć, no na tome nije stalo. Arapskim proljećem ponovno su ga oslobodile oslabljene zemlje koje su dugo provodile sektaške podjele i brutalno gušile glas naroda.Danas šijiti traže veća prava u Libanonu, Bahreinu i Saudijskoj Arabiji, a suniti ne miruju u Iraku i Siriji. Ovog će puta svaku stranu poduprijeti napeta regionalna sila koja će učiniti sve da zaštiti svoje interese. Saudijska monarhija, koja sebe smatra čuvarom sunitskog islama, pretrpjela je velik poraz kad su kontrolu nad Irakom preuzeli šijiti, no zbog toga je samo bila odlučnija u namjeri da osujeti rast utjecaja Irana. Ne iznenađuje što je Saudijska Arabija bila prva arapska država koja je u kolovozu povukla veleposlanika iz Damaska.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu