Najveći proizvođači lijekova i veledrogerije sklapali su, prema ocjeni Komisije za zaštitu konkurencije, zabranjene sporazume da ostvare monopol na tržištu lijekova i s njega uklone manje veledrgerije. Takva praksa primjenjivana je tijekom cijele 2008. godine. Riječ je o 15 najvećih farmacetskih kuća i veledrogerija, koje su na protuzakonit način sprečavale, organičavale i bitno narušavale konkurenciju na veleprodajnom tržištu.

Među prozvanim kompanijama, među ostalima, nalaze se Hemofarm, Galenika, Zdravlje-Aktavis, Jugoremedija Habitfarm, Srbolek, a od veledrogerija Velefarm, Vetfarm, Farmalogist, Farmanova i druge. Antimonopolistička komisija je došla do saznanja da je grupacija proizvođača lijekova u siječnju 2008. godine propisala jedinstvene uvjete trgovanja lijekovima, koji se nude u postupku javne nabavke. Ugovori su obvezivali kupce da ne mogu bez prethodne suglasnosti proizvođača lijekova proizvode kupljene po tom ugovoru prodati drugim distributerima (veledrogerijama) ili obavljaju kompenzacije sa njima. Prema ocjeni Komisije za zaštitu konkurencije, time su bile ugrožene male veledrogerije, koje su se pod otežanim okolnostima i nepovoljnim financijskim uvjetima mogle baviti opskrbom tržišta medikamentima. Smanjenjem broja veletrgovaca lijekovima olakšano je dogovaranje između proizvođača lijekova i veledrogerija, što je proizvođačima omogućavalo kontroliranje trgovine lijekovima između veledrogerija i njihovih kupaca: zdravstvenih ustanova i ljekarni na štetu korisnika medikamenata i medicinskih preparata, navodi se u priopćenju Savjeta Komisije za zaštitu konkurencije. Proizvođači lijekova odredili su veletrgovcima uvjete pod kojima mogu dobivati medikamente, rokove plaćanja, te zabranu ustupanja rabata u slučaju preprodaje manjim veledrogerijama.

Takav postupak izazvao je strahovanje manjih veledrogerija da će biti potisnute s tržišta medikamenata, pa su zatražili intervenciju Komisije za zaštitu konkurencije. Prema ocjeni antimonopolističke komisije, u konkretnom slučaju miješanje proizvođača u politiku cijena veletrgovaca i ograničavanje slobode veletrgovaca da izaberu tržište za koje smatraju da služi na najbolji mogući način njegovim ekonomskim interesima imalo je za neposredni cilj eliminaciju manjih veledrogerija s tržišta. Osim neregularnosti na tržištu lijekova, uočene su mnoge slabosti u pružanju zdravstvenih usluga u najprestižnijim klinikama, kao i uvriježene samovolje medicinskog poslovodstva. Republički zavod za zdravstveno osiguranje otkrio je zloporabe u pojedinim zdravstvenim ustanovama koje pružaju usluge inozemnim pacijentima, uglavnom onima koji dolaze iz Crne Gore i Republike Srpske. Račun za pružene usluge fakturirale su na račun republičkog zdravstvenog fonda, a dobivena sredstva su zadržavali za sebe. Ljiljana Jovanović, sekretar za zdravstvo Beograda, otkrila je zloporabe u javnim nabavama. Zbog toga su smijenjeni direktori dva klinička centra i dva doma zdravlja, koji su nabavljali skupocjenu i nepotrebnu opremu, jer je pogodovala boljem komforu zaposlenog medicinskog osoblja, dok pacijenti nisu imali bolje zdravstvene usluge.