Kako je revolucija u Egiptu završila, u svakodnevnoj borbi da se izgradi nova nacija isprepleću se nada i smetenost, a religija je postala snažna politička sila, što iznenađuje s obzirom na to da se ustanak prvenstveno temeljio na svjetovnim idealima.

Muslimansko bratstvo, islamistička skupina čije je djelovanje država nekoć branila, predvodi taj novi val u obliku tihog partnera vojne vlade koja bi, kako mnogi strahuju, mogla osujetiti provođenje temeljitih promjena. Tako je postalo očito da mladi, obrazovani svjetovni aktivisti više nisu dominantna politička sila, barem ne u ovome trenutku. “Postoje dokazi da se Muslimansko bratstvo otpočetka upustilo u nekakav dogovor s vojskom”, kaže Elijah Zarwan, viši analitičar Međunarodne krizne skupine. “Što se tiče vojske, to ima smisla jer žele postići stabilnost i ljude maknuti s ulica. Bratstvo je stvarno takva skupina kojoj se možete obratiti ako s ulica želite maknuti 100.000 ljudi.”Televizijski producent Amr Koura (55) izrazio je ono što svjetovna manjina misli. “Svi smo zabrinuti”, kaže, “jer mladi više ne upravljaju revolucijom. U posljednjih nekoliko tjedana sve je postalo jasno kad su bradati muškarci stvar preuzeli u svoje ruke. Mladih više nema na sceni”. U ranim fazama revolucije Bratstvo se nije željelo odazvati pozivu na prosvjede pa se uključilo tek nakon što je postalo jasno da se prosvjedni pokret širi. U to se vrijeme narod pitao hoće li Bratstvo, koje ima izvanrednu organizacijsku strukturu, preuzeti vlast, a danas se čini da se to i dogodilo. Jedan je član Muslimanskog bratstva imenovan u odbor koji je predlagao promjene ustava, koje se temelje na ubrzavanju izbornog postupka kako bi se parlamentarni izbori mogli održati prije rujna, a ubrzo nakon njih i predsjednički izbori. Takav bi izborni kalendar odgovarao Muslimanskom bratstvu i preostalim članovima Mubarakove Nacionalne demokratske stranke koji su se već umrežili na razini države. Novoizabrani će parlament biti odgovoran za sastavljanje novog ustava.

Prije glasovanja za prihvaćanje prijedloga izmjena Ustava koje je održano 19. ožujka, vođa i glasnogovornik Muslimanskog bratstva Essam elErian pojavio se u gledanoj televizijskoj emisiji te objasnio kako bi novoj vladi u interesu bilo poduprijeti taj prijedlog. Na glasovanje se odazvao rekordan broj građana, što se pokazalo kao vrlo uspješan potez. No kampanja “Zaokruži DA” temeljila se uglavnom na vjerskim pobudama: glasače su upozorili da će se Egipat pretvoriti u svjetovnu državu ako narod ne odobri prijedlog izmjena ustava. “Problem je u tome što će naša zemlja biti lišena vjere”, pisalo je na letku koju je skupina pod imenom Egipatska revolucionarna udruga dijelila stanovnicima Kaira. “To znači da se kao u Švicarskoj više neće čuti poziv na molitvu, a ženama će se, kao u Francuskoj, zabraniti nošenje hidžaba. Pojavit će se zakoni, kao u Americi, koji muškarcima dopuštaju da se žene muškarcima, a ženama stupanje u brak sa ženama.”, pisalo je na letku.Na kraju je 77,2 posto građana koji su se odazvali na izbore zaokružilo “DA”. Članovi koalicije i drugi tvrde da ih brine Muslimansko bratstvo i to što je narod oduševljeno prihvatio prijedlog izmjena Ustava, te da je to dokaz da se liberalne sile što prije moraju udružiti i doprijeti do naroda. “Sloboda je krasna, kao i demokracija”, kaže građevinski radnik Rifaat Abdul Massih (39). “No, ja sam kršćanin, a naša je zajednica zabrinuta kakva će nam biti budućnost. Na izborima sam glasao protiv izmjena Ustava kako bi svjetovne stranke imale više vremena prilagoditi se. Ne želim da nam Muslimansko bratstvo odmah zavlada.”

Michael Slackman; Nadim Audi doprinio izvještaju