Zbog mahnite izgradnje deveti po veličini grad u Kini nalazi se pod trajnim oblakom prašine, unatoč mnoštvu kamiona s vodom koji špricaju ulice. Ovdje je u tijeku izgradnja 5700 građevinskih projekata, koji uključuju i novi sustav podzemne željeznice, dva terminala zrakoplovne luke, novi financijski okrug, kulturni okrug i šetalište uz obalu s poslovnim neboderom višim od Empire State Buildinga.

Wuhanov sveobuhvatni općinski plan vrijedan 120 milijardi dolara po svojoj ekstravaganciji nije nimalo neobičan. U posljednjih nekoliko godina, deseci se kineskih gradova natječu tko će prije dovršiti ambiciozne projekte koji su pripomogli tomu da potrošnja na državnu infrastrukturu i nekretnine pretekne izvoz te počne ostvarivati najveći doprinos kineskom gospodarskom rastu.No pojavljuju se znakovi da ova građevinska eksplozija možda podriva dugotrajni kineski gospodarski procvat, budući da se građevinski pothvati financiraju kroz zaduživanje lokalne vlasti i računovodstvene prikaze koji prikrivaju istinski iznos dugovanja. Stručnjaci se slažu kako opasnost počiva u činjenici da kineske lokalne i gradske vlasti vjerojatno već imaju vrtoglavo visok, ali skriven dug, što predstavlja prijetnju državnom gospodarskom rastu. U lipnju je kineski državni revizor, koji odgovara vladi, upozorio na opasnosti zaduživanja lokalnih vlasti. Nekoliko dana kasnije pekinški ured tvrtke Moody’s Investors Servise objavio je izvješće u kojemu stoji kako je državni revizor vjerojatno ublažio stvarne rizike kojima su izložene kineske banke prilikom izdavanja zajmova lokalnoj vlasti. Dok se diljem Kine ostvaruju gradski građevinski projekti, potrošnja na takozvana fiksna ulaganja (ključni aspekt građevinarstva koji se naginje prema državnim projektima te projektima s nekretninama) sada iznosi gotovo 70 posto bruto domaćeg proizvoda. To je omjer kojem se niti jedna druga velika država nije približila. “Ako je Kina u nečemu doista dobra, onda je to infrastruktura”, smatra Pieter P. Bottelier, stručnjak za Kinu sa Škole naprednih međunarodnih studija pri fakultetu Johns Hopkins u Washingtonu. “No čini se da je ulagačka stopa previsoka. Nitko ne zna koliko je to loše i koliko potiče ne plaćanje zajmova u budućnosti.”

Kineski državni kapitalizam mnogo je neuredniji, a gospodarstvo ranjivije negoli se to na prvi pogled doima vanjskom promatraču. U slučaju Wuhana, pomniji pogled na financijsko stanje otkriva kako je taj grad od državnih banaka posudio desetke milijardi dolara. No to se zaduživanje nije odvilo preko gradskih knjiga i računa, već putem posebnih ulagačkih korporacija. Ovaj sustav Pekingu nije stran, a tamošnji dužnosnici izjavljuju kako u Kini danas postoji preko 10.000 takvih financijskih institucija lokalne vlasti. Međutim, ova je igra vrlo rizična. Izvješće investicijske banke UBS predviđa kako bi u sljedećih nekoliko godina ulagačke korporacije lokalnih vlasti mogle nakupiti preko 460 milijardi dolara u neotplaćenim zajmovima. Rizik postaje još veći kad znamo da je jamstvo za mnoge od zajmova zemljište koje je procijenjeno puno vrijednijim nego što jest, što bi moglo probušiti balon koji obavija kinesko tržište nekretnina. Naime, u posljednjih desetak godina cijena zemljišta u Wuhanu se utrostručila. Brojni analitičari ne vide razloga za strah od ekonomskog kraha. Peking ima tri bilijuna dolara u stranim valutama, dok kineske državne banke čuvaju golemi iznos štednje 1,3 milijarde stanovnika. No ukoliko Kina ne počne ulagati u gospodarski rast i počne trošiti novac na zaštitu banaka od neotplate dugova lokalnih vlasti, neki stručnjaci smatraju da će zapasti u dugo razdoblje stagnacije. Prema procjenama Pekinga, dug lokalnih vlasti prošle se godine popeo na 2,2 bilijuna dolara, što iznosi trećinu državnog BDP-a. Time je potencijalni val neotplate dugova lokalnih vlasti postao prijetnja i središnjoj vlasti, koja i sama ima oko dva bilijuna duga. A prema mišljenju Viktora Shiha, profesora političke ekonomije na fakultetu Nortwestern iz Evanstona u Illinoisu, pekinška procjena zaduženosti kineskih gradova vjerojatno nije realna, što znači da su gradovi još zaduženiji. On smatra da dug lokalnih vlasti u Kini trenutno iznosi oko tri bilijuna dolara. “Veći dio institucija koje se zadužuju nije sposoban čak ni otplatiti kamate na zajmove.”

Ove godine, oslanjajući se uglavnom na bankovne zajmove, Wuhan planira utrošiti oko 22 milijarde dolara na infrastrukturne projekte, a taj iznos pet puta je veći od prošlogodišnjeg gradskog poreznog prihoda. Wuhan je još uvijek razmjerno siromašan. Njegovi stanovnici zarađuju oko 3000 dolara godišnje, što iznosi dvije trećine godišnje plaće stanovnika Šangaja. Peking je početkom 2009. godine pomogao osmisliti i pokrenuti lokalni građevinski procvat. A sada čini se nesposoban zaustaviti stampedo zaduživanja i izgradnje. Wuhan već počinje pokazivati znakove financijske napetosti. Iako je tijekom posljednjih pet godina prodao zemljišta u vrijednosti od 25 milijardi dolara, što je podatak koji smo dobili iz newyorške istraživačke kompanije Real Capital Analytics, Wuhan sve teže otplaćuje svoje projekte. U svom ovogodišnjem izvješću ulagačka banka Credit Suisse označila je Wuhan kao jedan od “deset kineskih gradova koje treba izbjegavati”, zbog činjenice da su mu zalihe već izgrađenih nekretnina tolike da je za njihovu prodaju potrebno osam godina, a to je bez dodatnih stotina tisuća koje su u procesu izgradnje. No, kritike ne obeshrabruju Ruana Chengfa, 54-godišnjeg partijskog tajnika u Wuhanu, koji je u veljači izjavio: “Ako ne požurimo izgradnju, mnogi problemi Wuhana ostat će neriješeni.”Profesor ekonomije s Harvarda, Kenneth S. Rogoff, predviđa da će unutar narednih desetak godina kinesko precjenjeno tržište nekretnina i njegova dugovanja prouzročiti recesiju i usporiti gospodarski rast u ostatku svijeta. “Ekonomisti kažu kako Kinezi imaju goleme zalihe, kako štede, kako su marljiv narod”, govori profesor Rogoff. “Takvo stajalište je naivno. Ne možete zauvijek uspijevati unatoč svim preprekama.”

David Barboza; Xu Yan doprinio izvještaju