Nakon sumraka razbuktali su se nemiri na obalama rijeke Madeire, najveće pritoke Amazone. Na kraju dvadesetšestodnevnog štrajka 17.000 radnika jedna je skupina građevinara bijesnih zbog bijedne plaće i uvjeta života zapalila gradilište na brani Jirau. Tijekom te noći do temelja su spalili 30 objekata, opljačkali trgovine koje pripadaju tvrtki, a prije nego što su vatrogasci stigli ugasiti požar, vlastito su divljaštvo snimili mobitelima. Vlada u Brasíliji poslala je nekoliko stotina pripadnika elitne vojne jedinice da uguši nemire.

Dok se vlasti spremaju iskoristiti porječje Amazone, jedan od posljednjih velikih izvora hidroelektrične energije, zbog štrajkova i ustanaka radnika najveći projekti kasne i probijaju granice troškova. “Zadovoljni ljudi ne bi ništa spalili”, kaže Altair Donizete de Oliveira, vođa sindikata u ovdašnjem kraju. Kao glavne razloge za rastuće tenzije među radnicima, kojih na različitim lokacijama uz Amazonu ima nekoliko desetaka tisuća, navodi bijedne plaće i smještaj te želju radnika za češćim odlascima kući. Brazil predvodi novi val gradnje brana na Amazoni, a vlasti planiraju da će se u sljedećih deset godina u Brazilu dovršiti najmanje 20 ključnih projekata vezanih za hidroelektričnu energiju, među kojima su i brane Jirau i Santo Antônio u saveznoj državi Rondônia. Gospodarstvo Rondônije poraslo je 2011. godine za 7,3 posto, ostvarivši najbrži rast od svih 26 brazilskih saveznih država. Započela je izgradnja Belo Montea, najveće brane u Brazilu, a to će preusmjerenje toka rijeke Xingu stajati više od 12 milijardi dolara. Zbog brojnih projekata na Brazil su se obrušile udruge za zaštitu okoliša jer domorodačke narode tjeraju iz njihovih domova te poplavljuju šume. Vlasti tvrde da Brazilu brane trebaju radi zadovoljenja potražnje za električnom energijom, koja će, prema procjenama, do 2021. godine porasti za 56 posto. Zbog nemira radnika dovršenje brane Jirau produljilo se za nekoliko mjeseci. Štrajkovi su obustavili i i zgradnju brane Santo Antônio na rijeci Madeiri te brane Belo Monte, gdje su se u obližnjem gradu Altamiri okupile tisuće radnika. Javlja se strah od širenja radničkih nemira jer radnici traže povećanje plaća u trenutku kad je stopa nezaposlenosti u Brazilu na rekordno niskoj razini od 6,2 posto. Sindikalno vodstvo javlja da se strategije za traženje povećanja plaća i beneficija šire SMS-ovima i elektroničkom poštom među radnicima na suprotnim krajevima Amazone pa sindikati vrlo brzo mogu izvršiti pritisak na poslodavce.

Iako je država smanjila nejednakost u osobnom dohotku, plaće fizičkih radnika i dalje su znatno manje od radnika u bogatijim industrijskim zemljama. Početna se plaća radnika na brani Jirau kreće oko 525 dolara mjesečno, a ovdje su troškovi života podjednaki onima u Sjedinjenim Američkim Državama. “Plaća mi je sramotno mala, upola manja od one koju sam dobivao u Angoli”, kaže Jo?o Batista Barbosa Arce (29), građevinski radnik. Voditelji izgradnje brane poriču da su plaće prema brazilskom standardu premalene te da su uvjeti života loši, a tvrde da se radnici služe teretanama, bazenima, kinima i internetskim kafićima. “Učinili smo sve što smo mogli da tisućama radnika i radnica život učinimo ugodnijim”, ističe José Lucio de Arruda, voditelj projekta u Jirau, kojim rukovodi francuski energetski div GDF Suez u partnerstvu s dvije državne elektroprivredne tvrtke iz Brazila i građevinarskom tvrtkom Camargo Corr?a. U planu je da hidroelektrana Jirau električnu energiju počne proizvoditi 2013. Brazilska obavještajna agencija ABIN pomno prati situaciju na brani, a stotine pripadnika Nacionalne službe javne sigurnosti obilaze gradilišta u kamionima. “Naravno da se ovdje ne osjećam u potpunosti sigurno”, kaže Leonice Layanoya (50), prodavačica u trgovini u Jirau koja je opljačkana tijekom nemira. Međutim, nada se da će se preseliti u Belo Monte te ondje naći posao na najvećem projektu gradnje na Amazoni. “Ovo su strašna mjesta”, kaže Leonice, “ali što ću drugo nego krenuti dalje za novcem”.

Simon Romero; Lis Horta Moriconi doprinjela izvještaju iz Rio de Janeira