Prema riječima Katherine Brooks, savjetnice za karijeru pri humanističkom fakultetu teksaškog sveučilišta u Austinu i autorice vodiča za karijeru “Diplomirali ste što?!”, najnovije generacije diplomanata na ovom će se tržištu rada morati “predstaviti u najboljem svjetlu”.

To znači da ne možete ležerno pristupiti traženju posla, nastavlja Brooks, a vaš životopis, pismo namjere i vješine predstavljanja samoga sebe moraju biti izvrsne. Iznad svega “morate moći objasniti vrijednost svoje diplome”, naročito ako ste diplomirali na nekom humanističkom studiju, pa stoga ne postoji izravna veza između vaše kvalifikacije i posla za koji se prijavljujete. Uzmimo za primjer diplomirane filozofe. Nema puno poslova za filozofe. No ljudi koriste logiku za formulaciju i vrednovanje ideja kako bi došli do zaključaka, čime filozofsko obrazovanje postaje vrlo učinkovito u poslovnom svijetu, smatra Brooks. Ako to objasnite tako konkretno i iznesete specifične primjere, mogao bi to biti ključan razlog zašto će vas zaposliti. Razumijevanje ljudske prirode stečeno proučavanjem svjetske književnosti može biti i te kako korisno u profesijama poput socijalnog rada, nastavlja ona. Osim studija trebali biste imati primjere kako vas neka vaša iskustva čine dobrim zaposlenikom, predlaže Nathan Bennett, suautor knjige “Karijerna igra” i profesor na fakultetu menadžmenta Georgia Tech. Ne mora to biti radno iskustvo. Na primjer, ako ste bili savjetnik u kampu, to govori da ste vješti u vođenju drugih. Brooks koristi metaforu teorije kaosa kako bi objasnila proces traženja posla. “Složen je to svijet u kojem ne možete sve predvidjeti, pa stoga i ne pokušavajte.” Kad započinjete život kao pripadnik radne snage, “tražite prilike koje će vam omogućiti daljnje učenje, riskirajte, iskušajte različite stvari, odlučite što vam se sviđa i uvijek ostanite otvoreni za nove prilike”.

Čak i ako vam se ne sviđa prvi posao, barem ste naučili što ne volite i s tim znanjem prelazite na sljedeće radno mjesto, nastavlja Brooks. Bennett kaže da diplomanti često postanu žrtve osjećaja paraliziranosti ako nisu sigurni kojim smjerom poći. Osobe u ranim dvadesetima imaju i više nego dovoljno vremena za riskiranje. Konačno, radni vijek vjerojatno će im trajati dvostruko dulje od trenutne dobi. Neki diplomanti bez ili s vrlo malo radnog iskustva možda se pitaju što mogu ponuditi u odnosu na kandidate koji imaju više iskustva. Međutim, oni su poslodavcima jeftiniji od iskusnijih radnika, što može biti prednost (ako ne financijama samog diplomanta, onda sigurno financijama poslodavca) u ovako teškom gospodarskom stanju. Tvrtke većinom gledaju na zapošljavanje diplomanata kao na ulaganje, smatra Dan Black, upravitelj za zapošljavanje mladih u kompaniji Ernst & Young. Prvo, mladi bolje barataju najnovijom tehnologijom. Drugo, ova generacija u većoj je mjeri izložena kulturalnoj raznolikosti te, konačno, koristi internet i druge tehnologije za globalnu komunikaciju. Dodajte ovomu energiju i entuzijazam koje mladi diplomanti posjeduju, tada njihova vrijednost postaje vrlo očita. Kako kaže Brooks: “Možda nemaju iskustvo, ali sigurno imaju potencijala”.

Phyllis Korkki