Nibens grupa, u čijem sastavu posluje 10 srpskih građevinskih poduzeća zapala je u financijsku krizu tako da se njezini radnici, umjestu na gradilištu autoceste kroz Vojvodinu, šeću beogradskim ulicama prosvjedujući jer im kasni isplata plaća.

Upitna inozemna ulaganja
Nibens grupa je pod kontroverznim okolnostima dobila posao gradnje dionice autoceste u sklopu cestovng Koridora 10, pri čemu je “izvisio” konzorcij subotičkog Vojputa i zagrebačke Hiidrolektre-niskogradnje. Ministarstvo infrastrukture dalo je prednost Nibens grupi kako bi zaposlilo besposlenu srpsku građevnu operativu, iako su ponude ostalih sudionika na natječaju bile povoljnije. Pokušaj konzorcija Vojputa i Hidroelektre-niskogradnje da putem suda ponište odluku Ministarstva infrastrukture nije uspio.Zaposleni u poduzećima za gradnju cesta, koji rade na Koridoru 10, prosvjedovali su zbog neisplaćenih plaća i regresa za 2009. i 2010. godinu te lošeg poslovanja tvrtki, tražeći od vlade i Agencije za privatizaciju da preispitaju prodaju poduzeća. Od ukupno 4200 zaposlenih radnika njih tisuću, koliko se okupilo u Beogradu, je u štrajku, a najavljeno je kako će im se pridružiti zaposlenici iz unutarašnjosti Srbije. Cestari su tražili spas iz katastrofalne situacije u kojoj su se zbog privatizacije i angažiranjanja nestručnih suradnika, kako navode, našla do tada likvidna poduzeća za izgradnju cesta. Milutin Mrkonjić, ministar infrastrukture, obećao je radnicima kako će se istražiti poslovanje Nibens grupe kako bi se što brže pronašao izlaz iz krize.

Prema Ljubivoju Sretenoviću, predsjedniku sindikata, vlasnik Nibens grupe kontroverzni biznismen Milo Đurašković svakom radniku duguje u prosjeku izmjeđu 20 i 30 tisuća eura. Zbog krize u kojoj se našla Nibens grupa radovi na izgradnji autoceste već znatno kasne, tako da je za godinu dana napravljeno samo 20 od ugovorenih 120 kilometara. Srbiji je Koridor 10 izuzetno važan infrastrukturni objekt, jer o njemu ovisi ulaganje inozemnih investitora u druge projekte. Tako je Fiat, kao preduvjet za gradnju tvornice autmobila u Kragujevcu tražio da se taj grad spoji autocestom na Koridor 10, a i ostale inozemne tvrtke grade objekte uz Koridor 10. Osim toga Srbija žuri sa gradnjom kako bi taj europski pravac kojim bi se povećao promet preko Srbije bio završen prije Koridora 4, koji prolazi preko Rumunjske i Bugarske, a kraći je za čak 390 kilometara. Iz svega proizilazi da su favoriziranjem domaćeg, srpskog poduzetnika, osim radnika zakinuti i opći državni interesi, jer će prema neslužbenoj procjeni, šteta zbog kašnjenja radova Srbija izbiti više od 100 milijuna eura. Godišnji prihod od cestarina na završenim dionicama Koridora 10 iznosi 390 milijuna eura, ali i taj prihod bi mogao biti ugrožen ukoliko se špediterske kompanije odluče za druge prometne pravce.

Blagonaklone vlasti
Unatoč neminovnoj šteti koju je prouzročio vlasnik Nibens grupe je izjavio kako se ne namjerava povući iz realizacije povjerenih mu državnih projekata, a na takakv postupak ga ne prisiljava ni Ministarstvo infrastrukture, koje blagonaklono gleda na (ne)prilike u kompaniji. Milo Đurašković blokadu računa pravda ekonomskom krizom, iako vlada redovito isplaćuje nakndu za obavljene radove, a poručuje da planira prodaja pojedinih poduzeća kako bi se namirile financijske obveze, deblokirao račun kompanije i konsolidiralo njezino poslovanje. Pritom nije rekao koje tvrtke namjerava prodati, što izaziva još veću neizvjesnost kod radnika, pa oni traže preispitivanje postupka privatizacije njihovih tvrtki.

Obrat

Kritike Mrkonjiću
Milutin Mrkonjić, srpski ministar infrastrukture koji je na natječaju favorizirao srpska poduzeća sada je izložen oštrim kritikama jer radovi kasne godinu dana, tako da je rok za dovršetak Koridora 10 umjesto 2012. godine pomaknut na 2013. godinu.