U glavnoj ulozi priče o Arhimedovom palimpsestu nalazi se grčki matematičar iz trećeg stoljeća prije Krista, Arhimed, poznat po svojoj dovitljivosti i genijalnosti, njegovi izgubljeni zapisi, pronađeni prije više od sto godina u jednom samostanu u Istambulu te niz epizoda vezanih uz pljačke, potkradanja i zbunjujuće krivotvorine.

Saga priča priču o samostanu u Judejskoj pustinji, židovskom knjižaru koji je pokušao pobjeći iz Pariza za vrijeme okupacije nacista, francuskom borcu za slobodu i anonimnom kolekcionaru milijarderu.U samom srcu priče nalazi se drevni svezak, od čijeg je pergamenta u 13. stoljeću sastavljen molitvenik. A na vrhuncu vidimo kako međunarodni tim najnaprednijom tehnologijom 21. stoljeća dvanaest godina pomno proučava te stare stranice, koje su na rubovima izgorjele dok je po njima kapao vosak svijeća predanih redovnika. A njihov pronalazak otkrio je mnogo više nego što se očekivalo.Cijela priča doista počinje s kopijom Arhimedovih zapisa iz trećeg stoljeća prije Krista sačinjenoj u desetom stoljeću nove ere. Tri stoljeća kasnije njegove su riječi sastrugane s pergamenta, koji je kasnije ponovno iskorišten, čime je stvoren takozvani “palimpsest”. A ta priča o povijesti, restauraciji i značenjima knjige doista je prepuna uzbuđenja. Navedeni palimpsest može se pogledati do 1. siječnja u Muzeju umjetnosti Walters u sklopu izložbe pod nazivom “Izgubljeno i nađeno: Arhimedove tajne”. Gotovo ništa u toj priči nije banalno ili uobičajeno. U pratećoj knjižici “Arhimedov kodeks”, William Noel, muzejski kustos za rukopise, objašnjava kako je saga došla do svog zaključka. Naime, 1998. godine, nakon što je palimpsest na dražbi u Christie’su prodan anonimnom kupcu po cijeni od dva milijuna dolara, ravnatelj muzeja predložio je Noelu da otkrije tko ga je kupio i zamoli tu osobu da ga izloži u Waltersu.Možda je isprva teško shvatiti čemu tolika strka. Na početku izložbe dočekaju vas dvije stranice iz palimpsesta, a vidite samo fragment uništenog rukopisa, pomalo izgorio, zamrljan list s ispisanim molitvama. No, okomito s tim molitvama nižu se linije jedva vidljivog crvenkastog teksta.

Pomnijim promatranjem otkriju se obrisi dijagrama, spirale. Iznad tih stranica nalazi se niz slika istih tih stranica pod raznobojnim svjetlima koji otkrivaju svakojake pojedinosti. Jukstapozicija jasno prikazuje izazov koji je palimpsest predstavljao znanstvenicima i tehnologiju koja je korištena pri otkrivanju njegovih tajni. Cijeli proces dodatno se zakomplicirao zbog same naravi palimpsesta. Nakon što su izbrisali tekst, redovnici su zarotirali svaku stranicu pergamenta za 90 stupnjeva i savinuli je napola, pa su od jedne Arhimedove stranice dobivene dvije stranice molitvenika.Čini se da je molitvenik stoljećima korišten u samostanu sv. Save u Judejskoj pustinji. Jedan stručnjak za Bibliju slučajno ga je pronašao 1844. godine u crkvi u Istambulu te primijetio matematičke simbole ispod ispisanog teksta. Zatim je 1906. godine danski proučavatelj Arhimeda Johan Ludvig Heiberg vidio tu knjigu i prepoznao sedam Arhimedovih rasprava iza molitvi, dakle najstariji postojeći izvor njegovih zapisa i jedini izvor dva nepoznata djela, “Metoda” i “Stomachion”. U sklopu restauracije ovdje je proučena i povijest same knjige. Razorni učinak Prvog svjetskog rata na grčku zajednicu u Istambulu ostavio je trag na velikom broju artefakta. U izložbi je naglašeno i da je 1932. godine u Parizu palimpsest pokušao prodati jedan židovski trgovac starim knjigama, Salomon Guerson. No, nije uspio pronaći kupca. Izložba daje naslutiti da je Arhimed stvorio “radikalnu idealizaciju fenomena iz stvarnog svijeta”. Možda je bio svjestan da je idealni svijet sačinjen od ravnih linija i predmeta tek aproksimacija krivulja i složenosti stvarnog svijeta. Takve aproksimacije i izračuni bili su glavno područje njegovog interesa. Neki kod njega pronalaze korijene suvremene matematike.

Edward Rothstein