U dobrim su vremenima trgovci obveznicama priskrbili dobar dio zarade na Wall Streetu, a danas zbog krize na tržištu obveznica nestaju tisuće radnih mjesta te milijarde dolara dobiti. U proteklih su nekoliko godina banke s Wall Streeta vladale tržištem obveznica, nagomilavši svojim klijentima goleme zalihe obveznica i trgujući njima uglavnom u privatnim telefonskim transakcijama.

Međutim, zbog oštrijih nadzornih mjera uvedenih ove godine te novih tehnologija elektroničkog trgovanja dionicama ovaj je vladar rizika i velikih bonusa trenutno ugrožen. “Donedavno je to bila najstabilnija karijera”, kaže Lou Ricci, suosnivač tvrtke HaganRicci Group, koja se bavi zapošljavanjem. “Da mi danas pokažete sjajnog trgovca obveznicama, vjerojatno mu ne bih uspio naći posao.” Operacije s fiksnim prinosom, koje se tako nazivaju zbog fiksne kamatne stope koje se plaćaju na većinu obveznica, u posljednje su vrijeme u najvećim američkim bankama pretrpjele velik udarac. Prodaja i zarada od trgovine s fiksnim prinosom u drugom je tromjesečju banke Morgan Stanley opala za 60 posto u odnosu na prethodnu godinu, a pad je znatno veći nego u drugim oblicima poslovanja banke. Deskovi za fiksni prinos tvrtkama i vladinim agencijama pomažu prikupiti sredstva prodajom obveznica javnosti. Više su zaradili trgujući postojećim obveznicima za vlastiti račun te u ime klijenata, naprimjer mirovinskih i uzajamnih fondova, te rukovodeći portfeljima tih klijenata. Isti su odjeli u bankama također kupovali i prodavali derivate, financijske ugovore čija se cijena određuje prema vrijednosti obveznica. Međutim, ti se derivati guraju u otvorene razmjene i druge platforme u sklopu zakona o financijskoj kontroli DoddFrank, kojemu je cilj riješiti uzroke financijske krize. Zbog drugih novih pravila, koja traže snažnu financijsku zaštitu, bankama je danas jako skupo držati velike zalihe obveznica. Investicijski menadžeri i banke stvaraju otvorene elektroničke burze za trgovanje korporativnim i vladinim obveznicama. Nova će pravila bankama uskratiti mogućnosti da se vlastitim novcem klade na obveznice. Zbog niza uvedenih promjena nadzorna će tijela lakše pratiti ta složena tržišta i mogla bi smanjiti poprilično velik udio koji su banke uzimale na glavnini trgovine obveznicama te tako ulagačima sniziti cijenu za kupnju i prodaju obveznica.

Dohodak od trgovine s fiksnim prinosom u vodećih deset globalnih banaka pao je sa 190 milijardi dolara zabilježenih 2009. godine na lanjskih 105 milijardi, kaže Keith Horowitz iz Citibanka. On procjenjuje da će uslijed navedenih promjena dohodak dugoročno opasti za 15 do 20 posto. Velike su banke dosad otpustile tek trećinu ljudi koju trebaju otpustiti u tom sektoru, stoji u izvještaju Kiana Abouhosseina, analitičara tvrtke JPMorgan Cazenove. “Riječ je o golemoj promjeni”, kaže Horowitz. Među brokerima Credit Suissea na Manhattanu starim stilom, “na parketu”, i dalje trguju oni s deska za korporativne obveznice te narudžbe dovikuju na drugi kraj prostorije. Ovdje se trgovanje nije automatiziralo jer tvrtke koje imaju samo jednu dionicu mogu imati različite vrste obveznica, a svaka od njih ima svoju cijenu. Banke zarađuju na tim obveznicama jer imaju veću slobodu u određivanju cijena nego da se njima trguje na tržištu s transparentnim cijenama. Trgovci su danas matematičari ili fizičari, većinom školovani izvan Sjedinjenih Američkih Država, a radni su im stolovi prepuni priručnika poput “R Graphs Cookbook”, knjige o programskim jezicima. “Naši najbolji trgovci većinu vremena provode pišući programerski kod”, kaže Ryan Sheftel, voditelj odjela za automatizirano trgovanje državnim obveznicama, pokazujući jednog od svojih mladih zaposlenika. “Obavlja tisuće transakcija, ali više to ne radi ručno. Kod koji je napisao odlučuje o trgovanju.” To znači da je potrebno sve više programera, ali i sve manje zaposlenika. Sljedeće područje koje bi mogle zahvatiti slične promjene jesu korporativne obveznice.

Nathaniel Popper i Peter Eavis