Golema prirodna bogatstva koja se nalaze u zemljama u razvoju godinama privlače veliki broj stranih kompanija. No isključivo vođene profitima, tvrtke se ne obziru mnogo na kršenja pravila poslovanja, sklapanje nemoralnih ugovora, represivne režime ili nepoštovanje ljudskih prava. Kako se da zaključiti iz izvještaja raznih međunarodnih organizacija, poput Human Rights Watcha, kompanije iz Sjedinjenih Država u tome prednjače pred drugima, što je nedavno pobudilo i veće zanimanje američkog Kongresa. Naime, članovi Kongresa su zabrinuti da bi američke kompanije koje posluju u nestabilnim zemljama mogle biti suučesnici u mogućim kršenjima ljudskih prava. Američki senator iz Illinoisa Dick Durbin, predsjedatelj pododbora za pravosuđe namijenjenog tom problemu, stoga je naglasio kako kompanije poslovanjem u drugim zemljama preuzimaju moralnu i pravnu obvezu da ondje ne sudjeluju u kršenju ljudskih prava. Durbin je vjerojatno bio potaknut nizom incidenata u Iraku u koje su bile uključene američke zaštitarske tvrtke koje osiguravaju američke kompanije u toj zemlji.

Neke zapadne države, poput Amerike, Velike Britanije, Norveške i Nizozemske, uspostavile su niz standarda-smjernica za svoje kompanije kako bi se održala sigurnost njihovih inozemnih operacija unutar okvira koji osigurava i ljudska prava i slobodu. Cilj tih “Dobrovoljnih načela” (Voluntary Principles) jest da kompanije bolje razumiju okruženje u kojem rade, poprave odnose s lokalnim zajednicama i podrže vladavinu zakona. Aktivisti za ljudska prava ipak navode kako je provođenje tih smjernica upitno. “Mi uistinu ne znamo da li kompanije u potpunosti primjenjuju ‘Dobrovoljna načela’, jer ne postoji nikakav mehanizam za nadgledanje i procjenu provedbe”, tvrdi Arvin Ganesan iz Human Rights Watcha. Izvršni direktor organizacije EarthRights International Ka Hsaw Wa je napao američku korporaciju Chevron zbog toga što surađuje s vojnom vladom u Burmi na izgradnji naftovoda. “Za mene je nevjerojatno vidjeti da je jednoj američkoj korporaciji dopušteno sklapati ugovore s brutalnom vojskom. Tisuće burmanskih vojnika u selima uz koja će prolaziti naftovod krše prava lokalnog stanovništva”, kaže Ka Hsaw Wa. Chevron je bio optuživan i za onečišćavanje dijelova Amazone u Ekvadoru, što je starosjediocima stvorilo mnoge probleme. ExxonMobil je bilo optužen za sudjelovanje u zločinima indonezijske vlade. Ovaj naftni div je navodno sudjelovao u plaćanju i vođenju vladinih snaga protiv stanovnika kako bi “zaštitio svoja postrojenja”. Zvučno je odjeknula i uloga oko 25 američkih zrakoplovnih kompanija u otmicama, ilegalnom prevoženju i mučenju osumnjičenika za terorizam koje je organizirala CIA. Zamjenik američke državne tajnice Condoleezze Rice Jerrrey Krilla ipak tvrdi da unatoč tome što kompanije moraju snositi odgovornost za svoju politiku i praksu i “vlada je ta koju naposljetku moramo smatrati odgovornom”. Prebacujući obveze provođenja pravila na kompanije samo bi dovelo do toga da se vlade počnu izvlačiti iz svojih obveza jer će kompanije obavljati njihov posao”, tvrdi Krilla. Sada se čeka izrada zakonskog prijedloga kojim bi se tvrtke pozvale na zaštitu ljudskih prava.

Činjenice

Dobrovoljna načela’
Neke zapadne države poput Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Norveške i Nizozemske uspostavile su niz standarda-smjernica za svoje kompanije kako bi se održala sigurnost njihovih operacija unutar okvira koji odigurava i ljudska prava i slobodu. Cilj “Dobrovoljnih načela” jest da kompanije bolje razumiju okruženje u kojem rade, poprave odnose sa lokalnim zajednicama i podrže vladavinu zakona.

Kršenja ljudskih prava
Chevron je surađivao sa burmanskom vojskom koja je kršila prava lokalnog stanovništva. ExxonMobil je bio optužen za sudjelovanje u zločinima indonezijske vlade, dok je oko 25 američkih zrakoplovnih kompanija učestvovalo u CIA-inim otmicama.