Privatizaciji Aluminija koja je trajala pune tri godine prijeti potpuni krah. Naime, 8. studenoga ističe valjanost sporazuma koji su još 2006. potpisali tadašnji federalni premijer Ahmet Hadžiupašić i generalni direktor Aluminija Mijo Brajković o privatizaciji kompanije, koji je poslije prihvatio federalni parlament. Ne produži li federalna vlada taj sporazum, on će postati nelegalan, a time i proces privatizacije Aluminija koji je njime definiran.
Opstrukcije Sarajeva
Čini se kako federalna vlada odugovlačenjem potpisivanja ugovora s prvorangiranim ponuđačem za kupnju 88 posto kapitala Aluminija upravo to i želi postići. Podsjetimo, na natječaju za privatizaciju Aluminija pobijedio je konzorcij koji čine švicarski Glencore, zagrebački Dalekovod i širokobriješki Feal. Oni su za 88 kapitala Aluminija ponudili 130 milijuna eura u gotovini te se obvezali investirati 170 milijuna eura u mostarsku kompaniju i uposliti još 150 radnika. Vlasnička struktura Aluminija u međuvremenu je ponovno postala kamen spoticanja u privatizaciji tvrtke. Prema sudskoj registraciji iz 1997. država u Aluminiju ima udio od 24 posto, radnici 64 posto i šibenski TLM 12 posto. Službeno Sarajevo insistiralo je na tome da je država stopostotni vlasnik kompanije, no menadžment i Upravni odbor Aluminija to je osporavao jer država BiH nije uložila ni marku u obnovu u ratu porušenih pogona tvornice. Menadžment kompanije radnicima je na ime neisplaćenih plaća dao dionice, kao i šibenskom TLM koji je investirao u obnovu Aluminija 9 milijuna eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu