Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Prilika za zaradom dijeli Aboridžine

Autor: The New York Times
20. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Australija doživljava procvat prirodnih resursa potaknut kineskom naprasitom modernizacijom koju često opisuju kao fenomen koji se događa jednom u sto godina.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Stvorila je milijardere od poduzetnika koji posluju sa željeznom rudom i ugljenom te obogatila mnoge Australce povećanjem vrijednost njihovih domova i otvaranjem dobro plaćenih radnih mjesta.No, uočljivo je da su iz ovog blagostanja izostavljeni Aboridžini, koji su ispod državnog prosjeka po razini obrazovanja i vlasništva nekretnina. Visoka stopa nezaposlenosti i rašireni alkoholozam nastavljaju paralizirati izolirane zajednice Aboridžina na sjeverozapadu Australije, na suprotnom kraju kontinenta od najvećih gradova smještenih duž istočne obale.Međutim, kako tvrtke koje se bave prirodnim resursima ulaze sve dublje u najudaljenija područja Australije, aboridžinski vođe poyivaju se na svoja prava tradicionalnih zemljoposjednika kako bi postigle dogovor s vladom i tvrtkama koje ovdje žele otvoriti podružnice svojih poduzeća. Tvrde da će potencijalna financijska dobit od nekoliko stotina milijuna dolara spasiti njihove zajednice od dugogodišnje ovisnosti o socijalnim doprinosima i državnim subvencijama.“Ovako velik procvat tržišta resursa događa se možda svakih 50 do 100 godina”, kaže Wayne Bergmann (41), odvjetnik i izvršni direktor najveće skupine Aboridžina na ovom području, Vijeća zemljoposjednika Kimberleya. “Zato ako se u ovoj fazi ne postavimo dobro, vrlo vjerojatno ćemo propustiti prilike koje će nam pomoći izgraditi gospodarski temelj za budućnost naših obitelji. Ne možemo samo sjediti i ne činiti ništa.”Vijeće Kimberleya podržava plan izgradnje postrojenja za tekući prirodni plin vrijednoga 30 milijardi dolara u James Price Pointu, nenaseljenom mjestu 60 kilometara sjeverno od Kimberleya do kojega se može doći jedino seoskim putem. No, ekološke udruge snažno se opiru tom projektu, za kojega smatraju da će uništiti netaknuto područje i nauditi Broomu, velikom turističkom centru u ovom dijelu Australije.

Australija doživljava procvat prirodnih resursa potaknut kineskom naprasitom modernizacijom koju često opisuju kao fenomen koji se događa jednom u sto godina.

Stvorila je milijardere od poduzetnika koji posluju sa željeznom rudom i ugljenom te obogatila mnoge Australce povećanjem vrijednost njihovih domova i otvaranjem dobro plaćenih radnih mjesta.No, uočljivo je da su iz ovog blagostanja izostavljeni Aboridžini, koji su ispod državnog prosjeka po razini obrazovanja i vlasništva nekretnina. Visoka stopa nezaposlenosti i rašireni alkoholozam nastavljaju paralizirati izolirane zajednice Aboridžina na sjeverozapadu Australije, na suprotnom kraju kontinenta od najvećih gradova smještenih duž istočne obale.Međutim, kako tvrtke koje se bave prirodnim resursima ulaze sve dublje u najudaljenija područja Australije, aboridžinski vođe poyivaju se na svoja prava tradicionalnih zemljoposjednika kako bi postigle dogovor s vladom i tvrtkama koje ovdje žele otvoriti podružnice svojih poduzeća. Tvrde da će potencijalna financijska dobit od nekoliko stotina milijuna dolara spasiti njihove zajednice od dugogodišnje ovisnosti o socijalnim doprinosima i državnim subvencijama.“Ovako velik procvat tržišta resursa događa se možda svakih 50 do 100 godina”, kaže Wayne Bergmann (41), odvjetnik i izvršni direktor najveće skupine Aboridžina na ovom području, Vijeća zemljoposjednika Kimberleya. “Zato ako se u ovoj fazi ne postavimo dobro, vrlo vjerojatno ćemo propustiti prilike koje će nam pomoći izgraditi gospodarski temelj za budućnost naših obitelji. Ne možemo samo sjediti i ne činiti ništa.”Vijeće Kimberleya podržava plan izgradnje postrojenja za tekući prirodni plin vrijednoga 30 milijardi dolara u James Price Pointu, nenaseljenom mjestu 60 kilometara sjeverno od Kimberleya do kojega se može doći jedino seoskim putem. No, ekološke udruge snažno se opiru tom projektu, za kojega smatraju da će uništiti netaknuto područje i nauditi Broomu, velikom turističkom centru u ovom dijelu Australije.

Druga skupina aboridžinskih vođa također se protivi izgradnji pogona zbog duhovne važnosti ove lokacije.Zbog ove pat pozicije između dvije skupine Aboridžina, vlada Zapadne Australije odlučila je preuzeti vlasništvo nad tim zemljištem putem “obveznog preuzimanja”.Aboridžinski vođe tako su se našli pod pritiskom da postignu dogovor u roku od šest mjeseci. Ukoliko to ne uspiju, Državni sud za prava starosjedilaca donijet će presudu, najvjerojatnije u korist Vlade, slažu se stručnjaci.Najveća australska tvrtka za naftu i plin Woodside trebala bi putem plinovoda dovoditi prirodni plin iz Indijskog oceana u predloženi pogon u James Price Pointu, gdje bi se on pretvarao u tekuće stanje radi izvoza, najvjerojatnije u Kinu. Prema preliminarnom sporazumu između vijeća zemljoposjednika i vlade u Woodsideu, tantijemi, ugovorni prihodi i ostali oblici naknade aboridžinskoj zajednici od ovog projekta u sljedećih tridesetak godina približili bi se iznosu od milijardu i pol dolara.James Price Point nalazi se na zapadnoj obali poluotoka izbočenog u ocean. Potpuno je netaknut, osim znaka “Zabranjen plin”.Za zajednicu Goolarabooloo James Price Point također predstavlja žarište “puta pjesama” zabilježenog u aboridžinskim napjevima, plesovima i ostalim kulturalnim aktivnostima, tvrdi Joseph Roe, vođa te skupine. Roe (44) je najistaknutiji aboridžinski protivnik projekta izgradnje plinskog postrojenja. Kaže da samo brani svoju kulturu i “osjećaj pripadnosti zemlji” te da Aboridžini koji podržavaju plinsko postrojenje “više ne znaju kako se povezati sa zemljom”.

“Ljudi imaju izbor – ja nisam otišao odavde školovati se. Ostao sam ovdje, studirao i bavio se pravom pune 24 godine”, rekao je Roe, misleći na aboridžinske običaje i tradicije. Bergmann je optužio ekološke udruge, koje uglavnom nisu aboridžinske, da se pokroviteljski odnose prema ovom problemu. Smatra da protivnici projekta žele da Aboridžini ostanu “muzejski primjerci” neraskidivo vezani uz svoju zemlju, dok su oni koji podržavaju projekt nepravedno optuženi za izdaju premda samo žele da Aboridžini ostvare dobit od procvata rudarske industrije na isti način na koji su i Australci profitirali od njega.Frank Parriman, Bergmannov saveznik u vijeću zemljoposjednika, kaže da je ekonomski razvoj jedini način na koji aboridžinske zajednice mogu postati neovisne.“Ne možemo nastaviti ovako, zajednice su nam disfunkcionalne”, rekao je Parriman (52). “Moramo ostvariti gospodarski razvoj i iskoristiti globalizaciju u vlastitu korist, s Kinom ili nekom drugom državom. Ne želimo izgubiti vlastitu kulturu samo zato što smo u kontaktu s ostatkom svijeta.”

Norimitsu Onishi

Autor: The New York Times
20. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close