Prikovani za bolničke krevete, pacijenti mogu samo maštati o trganju svih žica kojima su spojeni na razne monitore i trku prema vratima. Zamislimo, međutim, da su sve elektrode na pacijentu koji se nalazi na oporavku skupljenje u jedan jedini, gotovo nevidljivi i iznimno lagan uređaj, tanak poput privremene tetovaže. Pretpostavimo i da sićušni radijski prijenosnik uklanja potrebu za žicama. “Epidermalna elektronika” (termin kojeg su skovali znanstvenici koji su proizveli prototipe pri Sveučilištu u Illinosiu) omogućit će neprestano praćenje zdravstvenog stanja bilo kada i bilo gdje.

Ove su naprave dio novog područja, “mZdravlja”, koje se služi mobilnom tehnologijom. Riječ je o mobilnim aplikacijama u svrhu edukacije pacijenata ili praćenja bolesti. Složeniji oblici uključuju bežične senzore kojima se prate vitalni znakovi.“mZdravlje podrazumijeva trajno praćenje zdravstvenog stanja kako ne bi došlo do krize”, rekao je Donald M. Casey, izvršni direktor neprofitne istraživačke organizacije West Wireless Health Institute iz San Diega u Kaliforniji. Ova tehnologija jako brzo napreduje. Primjerice, prošle godine je tvrtka za medicinske uređaje Corventis sa sjedištem u kalifornijskom San Joseu, dobila odobrenje Američkog saveznog ureda za hranu i lijekove da smije pustiti na tržište svoj Nuvant mobilni sustav za telemetriju srca, koji se koristi za otkrivanje aritmije. Elektronska napravica velika pet puta petnaest centimetara pričvršćena na prsa bolesnika šalje elektrokardiogram do obližnjeg prijenosnika, koji ga zatim šalje u središnji centar za praćenje.“Kad bi svi nosili takve senzore, pa čak i neki 60-godišnjak koji nevino gleda nogometnu utakmicu i niti ne zna da mu prijeti rizik od srčanog udara, uvelike bi smanjio mogućnost smrtonosnog udara”, smatra Leslie A. Saxon, kardiologinja pri Sveučilištu Južne Kalifornije. Ne mogu svi uređaji mobilne tehnologije za praćenje stanje bežično prenositi podatke. Primjerice, elektrode koje doktorica Saxon koristi u jednoj studiji, pohranjuju podatke u svom kućištu, a ti podaci se prebacuju na disk kad se uređaj vrati na kraju studije. U drugim slučajevima, tehnologija je odobrena samo za korištenje u bolnicama.

No, obećanja epidermalne elektronike uzbudila su zagovornike mZdravlja. Istraživanje epidermalne elektronike koje predvodi profesor strojarstva John A. Rogers, objavljeno je u prošlomjesečnom izdanju časopisa Science. Dok flaster kojeg je izradio Corventis teži samo 51 gram, ultra tanki razvijen u Illinoisu ima samo 85 miligrama.Rogers je suosnivač MC10, elektroničke tvrtke iz Massachusettsa kojoj je cilj pretvoriti prototip epidermalnog monitora u komercijalni proizvod do 2013. godine. David A. Icke, izvršni direktor te tvrtke, objašnjava kako se ovaj uređaj nalik koži sastoji od sićušnih sastavnica koje su fizički odvojene poput elektroničkih “otoka”. Oni su pak povezani linijama koje naziva “serpentinama”, a koje se mogu svijati i podnositi izloženost fizičkom naporu bez lomljenja. Teoretski se ova tehnologija može koristiti i unutar tijela, i na koži. Elektroničko praćenje pacijenata koji se opravljaju u vlastitom domu uvelike bi smanjilo troškove liječenja. Tijekom istraživanja čije je rezultate Američki savezni ured za veterane objavio još 2008. godine, znanstvenici su pratili veliku skupinu ozbiljno bolesnih pacijenata od 2003. do 2007. Pacijenti su bolovali od bolesti kao što su zatajenje srca i kroničnih bolesti pluća. Onima koji su se prijavili za “telezdravlje od kuće” dodijeljene su biometričke naprave kojima su pratili i bilježili svoje vitalne znakove. Kod te je skupine pacijenata zabilježen 25postotni pad u broju dana provedenih u krevetu i pad od 19 posto u broju prijavljivanja na bolničko liječenje u usporedbi s razdobljem kada nisu bili uključeni u navedeni program.

Tijekom programa, prosječni trošak od 1600 dolara po pacijentu na godinu bio je puno niži od 13.121 dolara koje je Ured za veterane utrošio u njegu pacijenata smještenih kod kuće kojima nije dan biometrički uređaj. Ured je također usporedio male troškove svojih telezdravstvenih usluga sa 77.745 dolara po pacijentu koji se godišnje troše na njegu u medicinskim ustanovama. Unatoč svemu tome, još uvijek liječnici vrlo malo pacijenata prate s tom postojećom tehnologijom.Chuck Parker, izvršni direktor industrijske grupacije mZdravlja, Saveza za trajno zdravlje (Continual Health Alliance), smatra kako je jedina prepreka njihovoj široj primjeni u SADu manjak financijskih poticaja. Naglasio je kako se srčane bolesnike može nadzirati i kad borave kod kuće, i to za puno manje novca nego što stoji liječenje u bolničkom krevetu, ali da bolnice i dalje “strahuju zbog financijskih implikacija” glede vlastitog djelovanja. Chantal Worzala, ravnateljica za zdravstvenu informatiku pri Udruzi američkih bolnica nije se složila s tim, izjavivši: “Velika većina srčanih bolesnika starija je od 65 godina, pa ih stoga pokriva Medicare, državni sustav zdravstvene njege.” Ona kaže kako Medicare “plaća fiksni iznos, bez obzira na duljinu boravka u bolnici”.Usprkos brojnim preprekama, zagovornici mZdravlja su optimistični. “Ukoliko ova tehnologija postigne rezultate kakve očekujemo”, rekao je Casey, “vjerujemo da ćemo prebaciti senzore s ljudi kojima je dijagnosticirana bolest na svakoga”.

Randall Stross