Upravljanje krizom složenom kao što je ova današnja do sada je pozivalo na postepeni prijelaz i pragmatizam nego na oštrinu i principijelnost.

Bi li vlada trebala podupirati kreditno tržište pružanjem jamstava ili osnivanjem loše banke? Vjerojatno oboje. Koliki paket fiskalnog stimulansa može biti najučinkovitiji? To varira od zemlje do zemlje. Trebaju li banke biti nacionalizirane? U nekim slučajevima da. Samo neozbiljni i članovi političkih stranaka mogu kategorično odbaciti svaki rasplet. No ponovni predosjećaj mračnog razdoblja moderne povijesti zahtijeva drukčiji, uistinu oštar, odgovor. Ekonomski nacionalizam poziva na zadržavanje poslova i kapitala kod kuće jer se ekonomska kriza može preokrenuti u jednu od političkih kriza, što može svijet gurnuti u depresiju. Ako se kriza ne potisne, posljedice bi mogle biti strašne. Trgovina potiče specijalizaciju koja donosi blagostanje; globalna kapitalna tržišta će sa svim svojim problemima ipak efikasnije raspodijeliti novac nego lokalna tržišta; ekonomska suradnja podupire povjerenje i potiče sigurnost. Unatoč tim očiglednim beneficijama globalizirana ekonomija je u opasnosti. Američki Kongres raspravlja o 800 milijardi dolara dodatnog paketa za stimuliranje ekonomije koji će u svojoj ekstremnoj formi napraviti pritisak da se američki proizvodi koriste za javne radove. Novi ministar financija Tim Geithner optužio je Kinu za “manipulaciju” svoje valute što je bilo uzrok nezadovoljstva Pekinga. Proizvođači automobila diljem svijeta zatražili su pomoć, a neki su je već i dobili. Velik broj industrija od Indije do Ekvadora zatražilo je vladinu pomoć. U Francuskoj i Velikoj Britaniji novac od poreznih obveznika doznačuje se bankama koje loše posluju, a političari zahtijevaju da banke ostave novac u svojoj zemlji i da ga ne plasiraju u druge države. Budući da su banke reducirale cjelokupno posuđivanje novca, to je označilo vraćanje gotova novca u matičnu zemlju. Regulatori također razmišljaju na nacionalno osviještenom nivou. Švicarska sada daje prednost domaćim kreditima pozivajući da banke moraju stopu obvezne rezerve zadržati u banci, dok je kod stranoga kredita račun pun. Vlada štiti kapital i robu ponajprije da bi zaštitila radna mjesta. Radnici diljem svijeta našli su se u velikoj panici te se za pomoć obraćaju državi. Britanski štrajkaši, koji su se ironično pozvali na riječi premijera Gordona Browna, zahtijevali su “britanske poslove za britanske radnike”. U Francuskoj 29. siječnja više od milijun ljudi nije došlo na posao nego su prosvjedovali na ulicama zahtijevajući posao i plaću, dok je u Grčkoj policija koristila suzavce kako bi suzbila prosvjede farmera koji su zahtijevali državne subvencije.