Diljem Sjeverne Dakote iznad polja pšenice i suncokreta te bala sijena izdižu se stotine plamena koji nebo iznad prerije noću obasjavaju poput golemih krijesnica. Ne radi se o požarima, već o namjernom izgaranju zemnog plina koji naftne tvrtke iskapaju iz škriljevačkih polja kako bi zaradile na sirovoj nafti.
Plin nastaje uz znatno unosniju naftu, a s obzirom da nema financijskih poticaja da se plin odvoji i iskoristi, radnici na bušenju izgaraju ga poput otpada. Na taj se način svakodnevno gubi preko 2,8 milijuna kubičnih metara zemnog plina, što je dovoljno da se 500.000 kućanstava grije jedan cijeli dan. Uz plin se godišnje u atmosferu otpušta najmanje 1,8 milijuna metričkih tona ugljikova dioksida, a toliko podjednako ispusti 384.000 automobila ili elektrana na ugljen srednje veličine. Trideset posto zemnog plina koji se proizvodi u Sjevernoj Dakoti izgara se kao otpad. Niti jedno veće američko naftno polje ne odbacuje toliko plina, no sličnu praksu bilježe Rusija, Nigerija i Iran. “U Sjevernoj Dakoti situacija nije toliko drastična kao u Kazahstanu, no takvo što ne biste očekivali od civiliziranog i učinkovitog društva: ne biste očekivali da će odbaciti posve dobar proizvod zašto što je skupo plasirati ga na tržište”, kaže Michael Webber, izvršni direktor Centra za međunarodnu energetsku politiku i zaštitu prirode pri Sveučilištu u Teksasu. Predstavnici naftnih kompanija tvrde da je izgaranje plina u Bakkenu rezultat gospodarske stvarnosti. Tvrde da si ne mogu priuštiti plinovode i postrojenja za procesiranje i prodaju plina dok ne izbuše naftne izvore i izračunaju koliko će se plina ispustiti uz naftu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu