U današnjim navodno prosvijećenim vremenima samo bi zadrt čovjek ispričao zloban vie o manjinama. U stvarnosti život nije tako jednostavan.

Suptilniji oblici diskriminacije, od kojih se neki zasnivaju na izgledu i privlačno-sti, ustraju čak i ondje gdje se osuđuju otvore-ni oblici predrasuda, na primjer prema rasnoj ill vjerskoj pripadnosti. Pitajte samo osobu s prekomjernom težinom. Mnogi od njih smatraju da utoliko bolniji jer je društveno prihvatljiv. Istraživanja pokazuju da je sve više ljudi pretilo, a da je stav javnosti prema njima sve drastičniji. Kako je nedavno pisao The Times, pretilost se često smatra osobnim neuspjehom iako je znanstveno dokazano da je većinom riječ o genetskom poremećaju. Isto tako debele ljude krive za povećanje troškova zdravstvene zaštite, čak i za povećanu potrošnju goriva koja uzrokuje globalno zatopljenje. Mnogi pretili žale se da to utječe čak i na situaciju na poslu. “Mi smo popularna vreća za udaranje”, izjavila je za The knjige “Debela? Pa što!” (“Fat? So!”). “Ljudi nas mogu strašno diskriminirati i povrijediti otvorenim izrazima mržnje, i ne samo da prođu nekažnjeno nego ih se još smatra superherojima.” Dodaje: “Jedino što itko može točno odrediti kad gleda debelu osobu jest vlastitu razinu stereotipa i predrasuda o debelima.” Starenje je također suptilan oblik diskriminacije, naročito u Hollywoodu, u kojem suvereno vladaju mladost i ljepota. Ove je godine skupina starijih scena-rista za televizijske programe dobila tužbu zbog diskriminacije te im je isplaćena odšteta od 70 milijuna dolara. No Tony Segall, glavni savjetnik Udruženja scenarista, upozorava da “i dalje postoji znatan pad zapošljavanja scenarista starije dobi”. Postoje ljudi koji nastoje zaustaviti vrijeme estetskom kirurgijom, što je doseglo već takvo stanje da se u nekim društvima žene osjećaju stigmatizirano ako ne odu pod nož.

“Žene oduvijek osjećaju pritisak dobrog izleda”, kaže Susan Burke (50), medicinska sestra iz New Jerseya koja je razmišljala o estetskoj kirurgiji. “No to je u posljednje vrijeme postalo još drastičnije jer smo navikli gleda-ti savršena, utegnuta lica. Danas kad vidimo da netko nalikuje na grožđicu ili suhu šljivu, toliko smo nenaviknuti da nam se gotovo gadi.” Jedan dio pritiska ekonomske je prirode. “Ako želiš prodati ku¬du od milijun dolara, moraš izgledati dobro”, The Timesu je povje-rila Tracey McCallum, agentica za nekretnine iz Bowieja u državi Maryland. Ima tek 33 godine, no već se podvrgla tretmanima Botoxom i laserom te kemijskom pilingu. Netko bi mogao reći da je paranoična. No kako je Maureen Down iz The Timesa napisala, istraživanja pokazuju da ljudi koji dobro izgledaju dobiju “premiju na ljepotu” koja povećava cijenu satnice za 5 posto, dok “kazna za prosječnost” odgovara smanje-nju od 9 posto. Pušači se sve više navikavaju na svoj status izopće-nika te su uglavnom prihvatili da njihova navika nije više poželjna u uredima, kafićima, restorani-ma s obzirom na to da se zabrane pušenja, osim u SAD-u, šire mnogim europskim državama. U Belmontu u Kaliforniji, do-duše, mnoge je razljutila zabrana pušenja gotovo svugdje, pa i u stambenim prostorima. Edith Frederickson, pušačica s pedesetogodišnjim stažem, smatra da zakon diskriminira pušače. “Govore vam kako trebate živjete i što trebate raditi”, izjavila je za The Times prošle godine, “i to baš ovdje u Americi”. Najavljuje da će i dalje pušiti u svom domu. “ Bit ću i dalje kriminalac, to vam mogu otvoreno reći.”

Komentare šaljite na nytweekly@nytimes.com

Kevin Delaney