EN DE

Poslijegotovinska ekonomija

Autor: The New York Times
06. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

U Londonu putnici mogu kupiti karte za vlak putem telefona i takvu kartu pokazati kondukteru. U kafićima lanca Starbucks u Sjedinjenim Američkim Državama kupci prolaze telefonom ispred skenera na blagajni te tako plaćaju otmjene kave sa sojinim mlijekom. Zavaljujući internetu, novac nije što je nekad bio. A novčanik bi se također uskoro mogao naći na otpadu povijesti, naročito ako određene tehnološke tvrtke uspiju progurati svoje planove.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sve veći broj mobilnih uređaja sadrži sve što je potrebno za obavljanje takvih transakcija. “Identifikacija, plaćanje, osobni predmeti”, kako je istaknuo Hal Varian, glavni ekonomist Googlea u novom istraživanju koje je proveo Pew Research Center iz Washingtona. “Sve će to vrlo jednostavno stati na vaš mobilni uređaj.”Telefon sadrži i bilježi mnoštvo drugih ključnih podataka – prati gdje ste, što volite i s kime se družite. Svi ti podaci mogu se koristiti da vam se pokušaju prodati stvari za koje nikada niste ni znali da vam trebaju. U istraživanju objavljenom prošlog mjeseca, a koje su zajedno proveli Pew Research Center i Sveučilište Elon iz Sjeverne Karoline, tisuću tehnologa i sociologa upitano je za mišljenje o budućnosti lisnice u 2020. godini. Gotovo dvije trećine njih složilo se da će do tada “gotovina i kreditne kartice gotovo u potpunosti nestati” te da će ih zamijeniti “pametni” uređaji kojima se mogu izvršavati transakcije. No trećina sudionika upozorila je da će potrošači imati strahove vezane uz sigurnost kad su u pitanju transakcije putem mobilnih uređaja te da će tim putem otkriti previše podataka o svojim kupovnim navikama. Ponekad osobe koje nemaju toliko izbora najbrže prihvaćaju promjene. U Keniji usluga pod nazivom MPesa (pesa na Svahiliju znači novac) djeluje kao bankarski sustav za one koji nemaju račun u banci. S najosnovnijim modelom mobitela korisnici usluge MPesa mogu slati i primati novac putem mreže novčanih agenata, Nekoliko indijskih mobilnih operatera omogućava korisnicima plaćanje režija i prijenos malenih iznosa novca putem mobitela. Mala tehnološka tvrtka WePay opisuje samu sebe kao uslugu koja omogućava čak i najmanjem poduzetniku, recimo šetaču pasa, da mu se plati. Naime, ta tvrtka verificira ugled platiša i prodavača analizom, između ostaloga, i njihovih profila na Facebooku.Britanska tvrtka Blockchain nudi besplatnu aplikaciju za iPhone koja pruža korisnicima mogućnost plaćanja kriptovalutom bitcoins, koju korisnici “tiskaju” na vlastitim računalima.

U Londonu putnici mogu kupiti karte za vlak putem telefona i takvu kartu pokazati kondukteru. U kafićima lanca Starbucks u Sjedinjenim Američkim Državama kupci prolaze telefonom ispred skenera na blagajni te tako plaćaju otmjene kave sa sojinim mlijekom. Zavaljujući internetu, novac nije što je nekad bio. A novčanik bi se također uskoro mogao naći na otpadu povijesti, naročito ako određene tehnološke tvrtke uspiju progurati svoje planove.

Sve veći broj mobilnih uređaja sadrži sve što je potrebno za obavljanje takvih transakcija. “Identifikacija, plaćanje, osobni predmeti”, kako je istaknuo Hal Varian, glavni ekonomist Googlea u novom istraživanju koje je proveo Pew Research Center iz Washingtona. “Sve će to vrlo jednostavno stati na vaš mobilni uređaj.”Telefon sadrži i bilježi mnoštvo drugih ključnih podataka – prati gdje ste, što volite i s kime se družite. Svi ti podaci mogu se koristiti da vam se pokušaju prodati stvari za koje nikada niste ni znali da vam trebaju. U istraživanju objavljenom prošlog mjeseca, a koje su zajedno proveli Pew Research Center i Sveučilište Elon iz Sjeverne Karoline, tisuću tehnologa i sociologa upitano je za mišljenje o budućnosti lisnice u 2020. godini. Gotovo dvije trećine njih složilo se da će do tada “gotovina i kreditne kartice gotovo u potpunosti nestati” te da će ih zamijeniti “pametni” uređaji kojima se mogu izvršavati transakcije. No trećina sudionika upozorila je da će potrošači imati strahove vezane uz sigurnost kad su u pitanju transakcije putem mobilnih uređaja te da će tim putem otkriti previše podataka o svojim kupovnim navikama. Ponekad osobe koje nemaju toliko izbora najbrže prihvaćaju promjene. U Keniji usluga pod nazivom MPesa (pesa na Svahiliju znači novac) djeluje kao bankarski sustav za one koji nemaju račun u banci. S najosnovnijim modelom mobitela korisnici usluge MPesa mogu slati i primati novac putem mreže novčanih agenata, Nekoliko indijskih mobilnih operatera omogućava korisnicima plaćanje režija i prijenos malenih iznosa novca putem mobitela. Mala tehnološka tvrtka WePay opisuje samu sebe kao uslugu koja omogućava čak i najmanjem poduzetniku, recimo šetaču pasa, da mu se plati. Naime, ta tvrtka verificira ugled platiša i prodavača analizom, između ostaloga, i njihovih profila na Facebooku.Britanska tvrtka Blockchain nudi besplatnu aplikaciju za iPhone koja pruža korisnicima mogućnost plaćanja kriptovalutom bitcoins, koju korisnici “tiskaju” na vlastitim računalima.

Tvrtka Square počela je nuditi dodatak kojim prodavači hrane na uličnim štandovima mogu prihvatiti plaćanje kreditnim karticama putem telefona ili iPada. Google Wallet osmišljen je kao aplikacija koja vam se nalazi na telefonu, povezana je s kreditnom karticom, a plaćate prislanjanjem mobitela na čitač uporabom takozvane tehnologije bliskih polja. Međutim, Google Wallet radi na samo četiri vrste telefona, a tek rijetki trgovci opremljeni su tom tehnologijom. U međuvremenu je PayPal, koji omogućuje plaćanje putem interneta potiho počeo uvjeravati korisnike da se prebace na mobilne uređaje. PayPal je prošle godine ostvario ukupni promet transakcija u vrijednosti od 118 milijardi dolara i time postao najbrže rastući segment roditeljske tvrtke eBay.“Novčanik kao fizički predmet koji nije doživio nikakve inovacije u posljednjih 50 godina postat će stvar prošlosti”, nedavno mi je rekao John J. Donahoe, izvršni direktor eBaya. Preselit će u oblake, a iz njegove perspektive idealno bi bilo kad bi se preselio na PayPal. A to bi omogućilo toj tvrtki da skupi goleme količine podataka o potrošačkim navikama, kupnjama i kućnom budžetu. Donahoe kaže kako bi želio da njegova tvrtka postane “svima dostupan prijenosni trgovački centar koji stane u džep”.Planove PayPala opisao sam Alessandru Acquisti, ekonomistu koji proučava digitalnu privatnost pri Sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburghu. Acquisti se nasmijao. Ako vam danas pri kupnji treba samo telefonski broj i PIN, možda će sutra ta trgovina prepoznati vaš telefon po njegovoj jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, rekao je. Možda uopće nećete morati kupovati. Umjesto toga, podaci o vašim kupovnim navikama će se skupljati, analizirati i upotrijebiti za predviđanje točno onih stvari koje su vam potrebne. Novac će se neprimjetno prebaciti s vašeg računa, a predmet će biti dostavljen na vaš kućni prag. “Možda uopće nećemo morati plaćati”, napola se šali Acquisti. “Neko će računalo obaviti transakcije umjesto nas.”

Somini Sengupta

Autor: The New York Times
06. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close