Postoji još jedna uistinu zastrašujuća stvar u vezi potresa magnitude 9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici koji je pogodio otok Honshu, kao i tsunamija kojega je izazvao: Japan je zemlja koja prima hvalospjeve zbog razine pripremljenosti za katastrofe.

Japan je bogata zemlja visoke tehnologije s puno groznih iskustava seizmičkih kretanja: zbog tih čimbenika Japan se priprema, i to dobro priprema za katastrofe te već godinama ulaže milijarde u razvoj i uporabu tehnologija koje će smanjiti štetu uzrokovanu potresima i tsunamijima. Ti su koraci zasigurno doprinijeli manjem broju poginulih od onakvog kakav bi bio da nisu poduzeti, osobito u usporedbi sa životima izgubljenima u posljednjim potresima u Kini i na Haitiju. Međutim, 11. ožujak na vidjelo je iznio ograničenja čak i u najboljoj pripremi. “Još uvijek sam u šoku”, izjavio je Ivan G. Wong, glavni seizmolog tvrtke URS Corporation iz Oaklanda u Ka liforniji, upitan o naporima Japana da umanji štetu uzrokovanu potresima i paralelama s građevinskim standardima u Americi. “Japan je stvarno najbolja a na logija koja postoji za situcaiju kakvu imamo u Sjedinjenim Američkim Državama. Količina štete ostavila me bez riječi”, objasnio je. Wong je dodao da je regija sjeverozapadnog Pacifika prilično sklona snažnim potresima zbog blizine Kaskadijskog rasjeda koji se nalazi tik uz njenu obalu. I premda obalna područja na sjeverozapadu nemaju toliko stambenih i poslovnih zona poput onih pometenih japanskim tsunamijem, rizik od potresa u unutrašnjosti je visok, pa bi ta regija pretrpjela znatne štete, rekao je. “Brojni koraci se poduzimaju, ali postoje i brojne prepreke; puno se toga mora popraviti”, izjavio je Wong.

“Desetljećima smo udaljeni od toga da popravimo sve brane .” Protresla nas je činjenica da velike katastrofe poput potresa u Japanu mogu poništiti čak i najbolje napore da se zaštitimo od njih. Bez obzira na visinu brane i fleksibilnost temelja, priroda ima posljednju riječ, slažu se stručnjaci za katastrofe. Dr. Irwin Redlener, ravnatelj Nacionalnog centra za pripremu od katastrofa pri sveučilištu Columbia u New Yorku, upozorava da bi potres u Sjedinjenim Američkim Državama duž rasjeda Novog Meksika označio kraj za desetke ili stotine tisuća osoba u gusto naseljenim gradovima kao što su Minneapolis, Minnesota i St. Louis u Missouriju. Tehnologija može samo smanjiti štetu, a “na niti jednoj od tih fronti nikada nećemo biti savršeni”, rekao je. S obzirom na ograničenja čelika i betona, puno toga ovisi o stupnju pripreme, ali ta mentalna infrastruktura još je u gorem stanju od američkih cesta i mostova.

“U većem dijelu zemlje uznemirujuće su rijetki čak i najjednostavniji planovi koji predviđaju određenu količinu zaliha, lijekova i važnih obiteljskih dokumenata, kao i planovi za ponovno ujedinjenje obitelji razdvojenih tijekom katastrofe”, rekao je dr. Redlener. Dr. Redlener autor je knjige “Amerikanci u opasnosti”, u kojoj tvrdi da najveći problem predstavlja neuspjeh da sustignemo Japan glede zaštite građana od prirodnih katastrofa. “Kad se države bore s deficitom od 175 milijardi dolara, a savezna vlada pokušava se nositi sa zahtjevnim pitanjima dugoročne zaduženosti i deficita, vjerojatnost da ćemo osigurati sredstva za pripremu za katastrofe je neznatna”, dodao je. A opet, rijeki su problemi toliko značajni. W. Craig Fugate, ravnatelj Američke savezne agencije za upravljanje u hitnim slučajevima, izjavio je: “Pouka koju možemo izvući iz ovoga jest da potres ne dolazi uz upozorenje. Upravo zato je priprema ključna.” Međutim, čak i katastrofe koje bi se mogle spriječiti dobivaju tek malo pažnje zbog naše nesklonosti dugoročnom planiranju i angažmanu, smatra Russell Schweickart, bivši astronaut iz misije Apollo.

Schweickart godinama pokušava podići svijest ljudi glede rizika kojega mnogi smatraju nevjerojatnima: udara asteroida. Međutim, Schweickart i drugi stručnjaci procjenjuju da se udari asteroida poput onog koji je sravnio sa zemljom 2000 četvornih kilometara sibirske šume 1908. godine događaju jednom u nekoliko stotina godina i da bi ih se trebalo shvatiti ozbiljno. Schweickart je predsjednik zaklade B612 koja se zalaže za praćenje asteroida u blizini Zemlje kako bi se ustanovilo koji od njih bi jednoga dana mogao udariti naš planet. Uz odgovarajuće istraživanje i financiranje, trebalo bi postati moguće odvratiti takvu svemirsku stijenu i izbjeći katastrofu. Dr. Redlener tvrdi da događaje poput potresa u Japanu često nazivamo “pozivom na buđenje” koji bi mogao potaknuti promjenu. No nakon toliko primjera koji su potaknuli tako malene promjene, smatra da to “više nalikuje tihom alarmu” koji nas prene samo na tren i da se jako brzo “vratimo u sigurno stanje samodopadnosti i spokoja”.

John Schwartz