EN DE

Pođite podzemnom

Autor: The New York Times
11. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Dogovor je bio ručak u podne u Moskvi. Samo ja i Fjodor Lukjanov, urednik časopisa Russia in Global Affairs. On je odabrao restoran. Toga dana počelo je sniježiti, pa su moskovske prometne gužve bile još nepodnošljivije nego obično. Uskoro su počeli stizati emailovi. Ja sam bio prvi: “Kasnim nekoliko minuta.”

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Lukjanova poruka nekoliko minuta kasnije glasila je jednako. Onda opet ja: “Kasnit ću dvadesetak minuta.” On je platio mojih dvadeset i povisio za još dvadeset. Na kraju sam ja kasnio 50 minuta, a on je stigao dvije minute nakon mene. Za samo trideset minuta žurno smo obavili intervju o ruskoj vanjskoj politici, a onda sam morao pohitati da ne zakasnim na sljedeći sastanak. Dok smo ubrzano oblačili kapute, Lukjanov mi je udijelio jedan savjet. “Pođite podzemnom.”Mora se priznati, ovaj moskovski prometni čep nije ništa u usporedbi sa zastojem koji se u kolovozu 2010. stvorio na glavnoj autocesti koja spaja kineski sjever i jug iz pravca Pekinga u smjeru unutrašnjosti Mongolije. Navodno je to bio najveći prometni čep u povijesti, s kolonom koja se protezala preko 96 kilometara i kretala brzinom od samo 3 kilometra dnevno. Gužva se nije razišla deset dana.No ovo nije kolumna o prometu kao takvom. Ovo je kolumna o energiji i okolišu i o tome zašto ne smijemo dopustiti se otrovna rasprava o klimatskim promjenama zapetlja do te mjere da ne budemo u mogućnosti složiti se oko ikakve energetske politike, naročito one usmjerene na razvoj učinkovitijeg korištenja resursa. Ako ste bezobzirni do te mjere da smatrate kako je klimatološka znanost jedna velika varka i ne prihvaćate podatke o zagrijavanju planeta i rastu razine more, ne mogu vam pomoći.Ali u ovo ne možete ne vjerovati – planet nam postaje sve napučeniji. Do 2050. godine imat ćemo dvije milijarde stanovnika više, a svi će oni željeti živjeti i voziti se poput nas. Ne smijemo dopustiti da klimatološki rat nastavi u pogrešnom smjeru odvlačiti nastojanja izrade energetske politike s ciljem podizanja standarda učinkovitosti kad su u pitanju građevine, prozori, promet, stanovi, ambalaža, kućanski uređaji, a koji će potaknuti inovacije na području sljedeće velike globalne industrije – energetske učinkovitosti i učinkovite uporabe resursa.

Dogovor je bio ručak u podne u Moskvi. Samo ja i Fjodor Lukjanov, urednik časopisa Russia in Global Affairs. On je odabrao restoran. Toga dana počelo je sniježiti, pa su moskovske prometne gužve bile još nepodnošljivije nego obično. Uskoro su počeli stizati emailovi. Ja sam bio prvi: “Kasnim nekoliko minuta.”

Lukjanova poruka nekoliko minuta kasnije glasila je jednako. Onda opet ja: “Kasnit ću dvadesetak minuta.” On je platio mojih dvadeset i povisio za još dvadeset. Na kraju sam ja kasnio 50 minuta, a on je stigao dvije minute nakon mene. Za samo trideset minuta žurno smo obavili intervju o ruskoj vanjskoj politici, a onda sam morao pohitati da ne zakasnim na sljedeći sastanak. Dok smo ubrzano oblačili kapute, Lukjanov mi je udijelio jedan savjet. “Pođite podzemnom.”Mora se priznati, ovaj moskovski prometni čep nije ništa u usporedbi sa zastojem koji se u kolovozu 2010. stvorio na glavnoj autocesti koja spaja kineski sjever i jug iz pravca Pekinga u smjeru unutrašnjosti Mongolije. Navodno je to bio najveći prometni čep u povijesti, s kolonom koja se protezala preko 96 kilometara i kretala brzinom od samo 3 kilometra dnevno. Gužva se nije razišla deset dana.No ovo nije kolumna o prometu kao takvom. Ovo je kolumna o energiji i okolišu i o tome zašto ne smijemo dopustiti se otrovna rasprava o klimatskim promjenama zapetlja do te mjere da ne budemo u mogućnosti složiti se oko ikakve energetske politike, naročito one usmjerene na razvoj učinkovitijeg korištenja resursa. Ako ste bezobzirni do te mjere da smatrate kako je klimatološka znanost jedna velika varka i ne prihvaćate podatke o zagrijavanju planeta i rastu razine more, ne mogu vam pomoći.Ali u ovo ne možete ne vjerovati – planet nam postaje sve napučeniji. Do 2050. godine imat ćemo dvije milijarde stanovnika više, a svi će oni željeti živjeti i voziti se poput nas. Ne smijemo dopustiti da klimatološki rat nastavi u pogrešnom smjeru odvlačiti nastojanja izrade energetske politike s ciljem podizanja standarda učinkovitosti kad su u pitanju građevine, prozori, promet, stanovi, ambalaža, kućanski uređaji, a koji će potaknuti inovacije na području sljedeće velike globalne industrije – energetske učinkovitosti i učinkovite uporabe resursa.

Spomenuto je tema dvije nove, vrlo pametne knjige. Prva se zove “The Sixth Wave: How to Succeed in a Resource Limited World”, a napisali su je James Bradfield Moody i Bianca Nogrady. Moody je zaposlen u australskoj agenciji za znanstvena istraživanja, a Bianca Nogrady je znanstvena novinarka. Oni tvrde da smo od početka industrijske revolucije imali pet dugotrajnih valova inovacija – hidroenergija, para, elektrifikacija, masovna proizvodnja te informacijska i komunikacijska tehnologija. Šesti val bit će vezan uz učinkovito korištenje resursa zbog činjenice da će rast populacije dovesti do oskudice resursa i opasno visokog zagađenja, povećanja količine otpada i još značajnijih klimatskih promjena. To će nas primorati da potrošnju odvojimo od gospodarskog rasta. Moody tvrdi da je prošlosti vrijedila sintagma “što više trošimo, to više rastemo”. Stoga su postojale tenzije između ekologije i zlata. No to ne može potrajati, kaže Moody. “Prijeći ćemo s tenzija između ekologije i zlata na poistovjećivanje ekologije i zlata”, smatra Moody. Naime, jedini način kako rasti bez prekomjernog iskorištavanja resursa jest kroz sustavni niz otkrića na području učinkovitosti. Energetski stručnjak Hal Harvey navodi ovaj primjer: “Sjetimo se standardne žarulje sa žarnom niti koju pogoni elektrana na ugljen. Ako učinkovitost elektrane na ugljen iznosi 33 posto, a žarulje 3 posto, to znači da je neto pretvorba energije u svjetlost tek 1 posto. LED žarulja, koju pogoni učinkovita turbina na prirodni plin, pretvara 20 posto ukupne energije u svjetlost, što je dvadeseterostruko povećanje”. Upravo ovdje svoju novu knjigu “Reinventing Fire: Bold Business Solutions for the New Energy Era” započinje ravnatelj Instituta Rocky Mountain, Amory Lovins. Ovaj institut sa svojim poslovnim suradnicima pokazuje kako privatna poduzeća, motivirana zaradom i uz potporu pametnih poslovnih odluka, mogu povesti Ameriku s puta nafte i ugljena te do 2050. uštedjeti pet bilijuna dolara kroz inovacije.“Ne morate vjerovati u klimatske promjene da biste riješili ovaj problem”, tvrdi Lovins. “Svime što činimo u cilju povećanja energetske učinkovitosti ostvarujemo zaradu, poboljšavamo sigurnost i zdravlje te stabiliziramo klimu.”

Thomas L. Friedman

Autor: The New York Times
11. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close