Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Podaci transformirali poslovanje

Autor: Poslovni.hr
02. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —

The Economist piše kako kompanije, vlade i društvo sve više koriste pogodnosti korištenja informacija

Prije 18 mjeseci Li & Fung, kompanija koja upravlja opskrbnim lancem za maloprodaju, svakog dana je kroz svoju mrežu ostvarivala 100 gigabajta prometa.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Danas se taj iznos povećao deset puta. Tijekom 2009. američke pespilotne letjelice u Iraku i Afganistanu slale su deset puta manje podataka nego današnji modeli, a očekuje se kako će se ta količina 2011. povećati 30 puta. Gdje god da pogledate, količina podataka u svijetu ubrzano raste. Prema jednom istraživanju, čovječanstvo je u 2005. godini stvorilo 150 eksabajta (milijardi gigabajta) podataka. Ove će godine stvoriti 1200 eksabajta. Praćenje svih tih podataka vrlo je teško bez obzira koliko nam oni bili korisni. Analizirati ih, odvojiti bitno od nebitnog i izvući korisne informacije još je teže. Ipak, pretrpanost podataka već je počela transformirati poslovanja, vlade, znanost i svakodnevni život. Ona ima velike potencijale za dobrobit sviju, sve dok potrošači, kompanije i vlade čine dobre izbore kada se radi o ograničavanju toka podataka, ali i kada je riječ o njihovu poticanju. Nekoliko je industrija utrlo put u mogućnostima prikupljanja i iskorištavanja podataka. Kartičarske kompanije nadgledaju svaku kupovinu i s velikom preciznošću mogu identificirati neovlaštene transakcije koristeći pravila koja se izvode iz milijardi transakcija. Ukradene kreditne kartice prije će se iskoristiti za kupnju žestokog alkoholnog pića nego vina. Osiguravatelji su također dobri u kombiniranju tragova kako bi se uočile sumnjive radnje: lažne tvrdnje prije će biti učinjene u ponedjeljak nego u utorak jer oni koji čine prekršaje preko vikenda nastoje okupiti prijatelje koji bi im poslužili kao lažni svjedoci. Kombinirajući takva pravila moguće je otkriti koje će kartice prije biti ukradene te koje su tvrdnje lažne. U međuvremenu, mobilni operatori analiziraju navike korisnika kako bi odredili, primjerice, da li su njihovi najčešći kontakti s korisnicima konkurentske mreže. Ako ta konkurentska mreža nudi promotivnu akciju koja bi korisnika mogla nagnati da odustane od sadašnje tvrtke, korisniku bi mogla biti ponuđena bolja usluga da ostane vezan uz starog operatera. U medicini podaci omogućuju bolje praćenje zdravstvenih trendova. Ipak, velika količina podataka nosi i određene rizike. Primjera krađe baza podataka ima napretek: nestali diskovi, laptopi ili brojevi kreditnih kartica. Kršenje privatnosti također je moguće, pogotovo nakon što su Facebook i Google neočekivano promjenili sigurnosne postavke. Veće prijetnje dolaze iz “bigbraderizacije” svake vrste, pogotovo kada vlade tjeraju kompanije da im predaju osobne podatke njihovih klijenata. Najbolji način obračunavanja s tim nedostacima bio bi, paradoksalno, učiniti podatke još dostupnijima, ali na pravi način, odnosno tražeći veću transparentnost.

Prije 18 mjeseci Li & Fung, kompanija koja upravlja opskrbnim lancem za maloprodaju, svakog dana je kroz svoju mrežu ostvarivala 100 gigabajta prometa.

Danas se taj iznos povećao deset puta. Tijekom 2009. američke pespilotne letjelice u Iraku i Afganistanu slale su deset puta manje podataka nego današnji modeli, a očekuje se kako će se ta količina 2011. povećati 30 puta. Gdje god da pogledate, količina podataka u svijetu ubrzano raste. Prema jednom istraživanju, čovječanstvo je u 2005. godini stvorilo 150 eksabajta (milijardi gigabajta) podataka. Ove će godine stvoriti 1200 eksabajta. Praćenje svih tih podataka vrlo je teško bez obzira koliko nam oni bili korisni. Analizirati ih, odvojiti bitno od nebitnog i izvući korisne informacije još je teže. Ipak, pretrpanost podataka već je počela transformirati poslovanja, vlade, znanost i svakodnevni život. Ona ima velike potencijale za dobrobit sviju, sve dok potrošači, kompanije i vlade čine dobre izbore kada se radi o ograničavanju toka podataka, ali i kada je riječ o njihovu poticanju. Nekoliko je industrija utrlo put u mogućnostima prikupljanja i iskorištavanja podataka. Kartičarske kompanije nadgledaju svaku kupovinu i s velikom preciznošću mogu identificirati neovlaštene transakcije koristeći pravila koja se izvode iz milijardi transakcija. Ukradene kreditne kartice prije će se iskoristiti za kupnju žestokog alkoholnog pića nego vina. Osiguravatelji su također dobri u kombiniranju tragova kako bi se uočile sumnjive radnje: lažne tvrdnje prije će biti učinjene u ponedjeljak nego u utorak jer oni koji čine prekršaje preko vikenda nastoje okupiti prijatelje koji bi im poslužili kao lažni svjedoci. Kombinirajući takva pravila moguće je otkriti koje će kartice prije biti ukradene te koje su tvrdnje lažne. U međuvremenu, mobilni operatori analiziraju navike korisnika kako bi odredili, primjerice, da li su njihovi najčešći kontakti s korisnicima konkurentske mreže. Ako ta konkurentska mreža nudi promotivnu akciju koja bi korisnika mogla nagnati da odustane od sadašnje tvrtke, korisniku bi mogla biti ponuđena bolja usluga da ostane vezan uz starog operatera. U medicini podaci omogućuju bolje praćenje zdravstvenih trendova. Ipak, velika količina podataka nosi i određene rizike. Primjera krađe baza podataka ima napretek: nestali diskovi, laptopi ili brojevi kreditnih kartica. Kršenje privatnosti također je moguće, pogotovo nakon što su Facebook i Google neočekivano promjenili sigurnosne postavke. Veće prijetnje dolaze iz “bigbraderizacije” svake vrste, pogotovo kada vlade tjeraju kompanije da im predaju osobne podatke njihovih klijenata. Najbolji način obračunavanja s tim nedostacima bio bi, paradoksalno, učiniti podatke još dostupnijima, ali na pravi način, odnosno tražeći veću transparentnost.

Autor: Poslovni.hr
02. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close