Zbog sumnji da se u dijelu Jadranskog mora kod Ulcinja nalaze neistražena nalazišta nafte Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore negativno će odgovoriti na zahtjev susjedne Albanije da se u što hitnijem roku pristupi detaljnom uređenju morske granice između dviju zemalja.

Crnogorska strana ne izbjegava postupak označavanje granice, ali se protivi da se to obavi po hitnom postupku. Crna Gora i Albanija nemaju nikakvih spornih graničnih pitanja, ali u Ministarstvu vanjskih poslova te zemlje smatraju da demarkacijski postupak razgraničenja s Albanijom na moru obuhvaća postavljanje granice ne samo u priobalju i pravolinijski na površini vode već i u podmorju. Zauzet je stav da se prije detaljnog uređenja morske granice mora detaljno ispitati podmorje u graničnom dijelu kako se ne bi ponovio slučaj s Hrvatskom i Slovenijom koje su se našle pred naknadnim sporom, prenose crnogorski mediji. Crna Gora će nastojati, sukladno međunarodnim principima u tom području, istražiti svoje podmorje te definirati nacionalne interese u podmorju na granici s Albanijom pa tek onda pristupi demarkacijskom postupku, doznaje se iz izvora bliskih tamošnjoj vladi. Crnogorci, naime, vjeruju da se u njihovu podmorju nalaze goleme zalihe nafte i plina. Prema nekim procjenama ondje se nalazi sedam milijardi barela nafte i oko 425 milijardi kubičnih metara plina. Crnogorsko ministarstvo rudarstva odbija potvrditi te brojeve, no napominje kako vlada izniman interes stranih kompanija. Prema riječima Vladana Dubljevića, pomoćnika crnogorskog ministra rudarstva, zasad je 15 naftnih tvrtki pokazalo interes no među njima nije Ina. “Zainteresirani smo te ćemo se prijaviti ukoliko se zadovolje svi potrebni kriteriji”, kažu u Ini, dok analitičari ističu da Ina nema novca za tamošnje radove. Osoba bliska događanjima u Crnoj Gori napominje kako je talijanski ENI glavni favorit za dobivanje koncesije, a navodno je to dogovoreno na visokoj političkoj razini. ENI je u više navrata pokazao zanimanje za crnogorskim podmorjem. Inače, brojne naftne kompanije diljem svijeta najavljuju istraživačke radove u najnepristupačnijim područjima od Arktika do Amazone. Naime, očekivanja kako će potražnja za naftom ponovno rasti, no prije svega razvoj tehnologija pomoću kojih je moguće vaditi naftu iz prije nezamislivih područja, nanovo će pokrenuti utrku za nalazištima. Slična je situacija u Crnoj Gori i Albaniji. Naime, osamdesetih godina ondje su provođena istraživanja koja nisu dala dobre rezultate. No zahvaljujući suvremenoj tehnologiji mogu se očekivati velika otkrića, smatraju stručnjaci. “Geološki gledano, južni Jadran je puno perspektivniji od sjevernog”, napominje jedan geolog. Kaže kako je za istraživanje i vađenje nafte u tom dijelu problem tlo, odnosno pješčenjaci. “No naftne kompanije sada će se okrenuti ‘off-shore’ radovima”, ističe. I Albanci, čije je podmorje gotovo identično crnogorskom, nadaju se dolasku naftnih kompanija. Nedavno je Inina kompanija Crosco potpisala ugovor s kanadskim Bankers Petroleumom za kojeg će bušiti u Albaniji. Još osamdesetih godina Albanija je na kopnu proizvodila više nafte od Jugoslavije, no tada je došlo do kolapsa polja. Albanci su odlučili davati koncesije u omjeru 70 posto proizvodnje državi, a 30 posto kompanijama, što je po

Nova otkrića

Naftno polje u Nizozemskoj
Ni Nizozemska se ne ubraja u naftne zemlje, no više cijene nafte i tehnološki napredak potaknuli su vladu i kompanije Shell i Exxon na zajedničke radove na granici Nizozemske i Njemačke gdje nalazi naftno polje Schoonbeek s rezervama od milijardu barela.

Dovoljno skrivene nafte
Naftaši smatraju da pod zemljom leži dovoljno nafte te da neće biti nestašice. “Samo je 32 posto nafte proizvedeno”, kaže Val Brock, Shellov direktor za razvoj. Član Uprave ENI-ja Leonardo Maugeri ističe da će nafte biti za još 100 godina. “Tvrtke će raditi u dubokim morima, ići će na Arktik, koristit će najsuvremenije tehnologije.” Unatoč skupim radovima i tehnologijama istraživanja će se isplatiti kada se cijene oporave, kaže Maugeri.