Amerikanci su potrošili podosta milijardi dolara za invaziju na Irak, izgubili tisuće života kako bi toj zemlji omogućili kakvu-takvu demokraciju, pa stoga i te kako čudi njihovo odsustvo s prvoga međunarodnog velesajma za gospodarstvenike koji trebaju obnoviti zemlju nakon šest godina razaranja. Da, riječ je o Americi koja je potrošila tisuće milijardi dolara na okupaciju, ali i na obuku iračkih sigurnosnih snaga, Americi koja ambiciozno najavljuje iračke projekte obnove pod svojim vodstvom te koja tvrdi da će pripomoći oporavku te azijske ekonomije, a ne dođe na velesajam.

SAD nije bio među 32 zemlje zastupljene na iračkom velesajmu, a od čak 396 tvrtki koje su se predstavile svega su tri bile iz Amerike. “Točno, bilo je samo tri tvrtke iz SAD-a, ali se ne mogu sjetiti koje”, rekao je Hashem Mohammed Haten, glavni direktor velesajma za The New York Times. Teško je pojmljivo da je jedan velesajam otkrio nepoželjnu i gorku istinu – američki rat u Iraku otvorio je mnoge poslovne prilike, svima osim SAD-u. Velika je šteta što američke tvrtke ne vide prednosti investiranja u Irak. Prema nekim istraživanjima presudna je cijena osiguranja, strah od nasilja, ali i antiamerička klima, koja se proširila na cijelu regiju. Iako se u odnosu na prošlu godinu uvoz u Iraku udvostručio, u 2008. godini uvezeno je robe i usluga u visini 43,5 milijardi dolara prema 25,6 milijardi u 2007., uvoz američkih dobara smanjen je za čak dvije milijarde dolara. Prednjače Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) koji su u prošloj godini u tu zemlju uložili 31 milijardu dolara, što je zapanjujuća svota u usporedbi s mizernih 400 milijuna dolara koje je uložio SAD. Prvotna dominacija američkih tvrtki kopni, primjećuju to i irački vladini dužnosnici. Čak i tvrtke koje su i te kako profitirale u ratu, brojni kooperanti koji su u Iraku radili na održavanju sigurnosti poput KBR, planiraju napustiti Irak za dvije godine, kada se predviđa kompletno povlačenje američkih snaga. KBR je dosad u Iraku sklopio ugovore vrijedne 33 milijarde dolara, ali samo s američkom vojskom. Tvrtka se nije ni potrudila stupiti u kontakt s iračkom vladom zbog održavanja sigurnosti državnih institucija niti za bilo koji drugi projekt. “Istražujemo mogućnosti”, šturo poručuje KBR-ov glasnogovornik.Bechtel, koji je planirao graditi nuklearne elektrane ili vodna gospodarstva, ima dugoročne vizije s planom realizacije kroz deset godina, što je prekasno. Čak su i obnovu željezničke trase dobili drugi, Česi, Talijani i Britanci. Irak upravo izvlači sredstva za financiranje najvažnijih kapitalnih projekata iz svojih golemih zaliha i fondova koji su kroz godine rasli zbog nafte, a Amerikanci su dobili iznenađujuće malo, što je i te kako zabrinulo investitore koji su računali na dio kolača.