Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Pad cijena roba oštro pogodio Južnu Ameriku

Autor: Poslovni.hr
11. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

The Wall Street Journal piše o slabljenju ekonomija latinskoameričkih zemalja uzrokovanom svjetskom gospodarskom krizom

Gustava Grobocopatela u Argentini zovu kraljem soje jer nadgleda poljoprivredno carstvo veličine Luksemburga. Ovih dana ta odlika mu donosi više problema nego slave.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Cijene soje su zbog globalnog sniženja cijena robe pale za otprilike 40 posto od prošlog srpnja. Za proizvođače iz Argentine problemi su bili posebno oštri. Ljevičarska predsjednica Cristina Kirchner, koja je u jednom trenutku omalovažavala soju kao “vrstu korova”, naširoko je oporezuje i uvelike se miješa u ekonomiju. Povrh toga najveća suša koja je pogodila Argentinu u posljednjih 70 godina prži polja tijekom sezone rasta. “Sve naše najgore noćne more se događaju, jedna poslije druge”, rekao je Julio Mayol, agronom kojega zapošljava kompanija Grupo Los Grobo, koja je u privatnome vlasništvu Grobocopatela. Gotovo šest godina su rastuće cijene roba i pogodni vremenski uvjeti bili blagodati za korporacije i vlade diljem Latinske Amerike. U sektoru prirodnih resursa nastali su tajkuni, rudarski gradovi u Andama i naftni gradovi na obali snažno su se razvijali, a strani investitori su gomilali latinskoameričke dionice. Vlade su otplatile dugove i slobodno trošile na socijalne programe. Ekonomski rast je između 2003. i 2008. u prosjeku iznosio pet posto za razliku od prijašnja tri desetljeća kada je iznosio 3,5 posto. Taj se ciklus naglo okrenuo na gore. Cijene soje, bakra i nafte, od kojih živi regija, zabilježile su pad jer je globalna ekonomska kriza smanjila potražnju. Velike investicije u prirodne resurse, uključujući milijardu dolara vrijedan projekt prerađivanja nafte u Peruu i dvije milijarde dolara vrijednu rudarsku ekspanziju u Brazilu, sada se preispituju ili odgađaju. Poljoprivrednicima koji su se pouzdali u to da će cijene žita nastaviti rasti banke sada zapljenjuju traktore i kombajne. Međunarodni monetarni fond predviđa da će regija ove godine porasti za samo 1,1 posto, što nije dovoljno za njezin naglo rastući broj stanovnika. Brazil sada skupo plaća što se pouzdao u prirodne resurse poput željezne rude i soje za 40 posto svojih izvoza. Rudarsko i energetsko carstvo Eikea Batiste, koji je tijekom razdoblja rasta postao najbogatiji čovjek u zemlji, prema njegovim je riječima bilo vrijedno 16 milijardi dolara, a sada je njegova vrijednost umanjena za pola. Nekada pozamašni trgovinski viškovi Brazila tijekom prvog mjeseca ove godine su prešli u crveno. S otpuštanjem radnika iz korporacija poput rudarskog diva Cia. Vale do Rio Doce, Brazil je na kraju prošle godine izgubio više radnih mjesta nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 16 godina. Veliki proizvođači nafte i zemnog plina u regiji – Venezuela, Bolivia i Ekvador – također su jako pogođeni.

Gustava Grobocopatela u Argentini zovu kraljem soje jer nadgleda poljoprivredno carstvo veličine Luksemburga. Ovih dana ta odlika mu donosi više problema nego slave.

Cijene soje su zbog globalnog sniženja cijena robe pale za otprilike 40 posto od prošlog srpnja. Za proizvođače iz Argentine problemi su bili posebno oštri. Ljevičarska predsjednica Cristina Kirchner, koja je u jednom trenutku omalovažavala soju kao “vrstu korova”, naširoko je oporezuje i uvelike se miješa u ekonomiju. Povrh toga najveća suša koja je pogodila Argentinu u posljednjih 70 godina prži polja tijekom sezone rasta. “Sve naše najgore noćne more se događaju, jedna poslije druge”, rekao je Julio Mayol, agronom kojega zapošljava kompanija Grupo Los Grobo, koja je u privatnome vlasništvu Grobocopatela. Gotovo šest godina su rastuće cijene roba i pogodni vremenski uvjeti bili blagodati za korporacije i vlade diljem Latinske Amerike. U sektoru prirodnih resursa nastali su tajkuni, rudarski gradovi u Andama i naftni gradovi na obali snažno su se razvijali, a strani investitori su gomilali latinskoameričke dionice. Vlade su otplatile dugove i slobodno trošile na socijalne programe. Ekonomski rast je između 2003. i 2008. u prosjeku iznosio pet posto za razliku od prijašnja tri desetljeća kada je iznosio 3,5 posto. Taj se ciklus naglo okrenuo na gore. Cijene soje, bakra i nafte, od kojih živi regija, zabilježile su pad jer je globalna ekonomska kriza smanjila potražnju. Velike investicije u prirodne resurse, uključujući milijardu dolara vrijedan projekt prerađivanja nafte u Peruu i dvije milijarde dolara vrijednu rudarsku ekspanziju u Brazilu, sada se preispituju ili odgađaju. Poljoprivrednicima koji su se pouzdali u to da će cijene žita nastaviti rasti banke sada zapljenjuju traktore i kombajne. Međunarodni monetarni fond predviđa da će regija ove godine porasti za samo 1,1 posto, što nije dovoljno za njezin naglo rastući broj stanovnika. Brazil sada skupo plaća što se pouzdao u prirodne resurse poput željezne rude i soje za 40 posto svojih izvoza. Rudarsko i energetsko carstvo Eikea Batiste, koji je tijekom razdoblja rasta postao najbogatiji čovjek u zemlji, prema njegovim je riječima bilo vrijedno 16 milijardi dolara, a sada je njegova vrijednost umanjena za pola. Nekada pozamašni trgovinski viškovi Brazila tijekom prvog mjeseca ove godine su prešli u crveno. S otpuštanjem radnika iz korporacija poput rudarskog diva Cia. Vale do Rio Doce, Brazil je na kraju prošle godine izgubio više radnih mjesta nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 16 godina. Veliki proizvođači nafte i zemnog plina u regiji – Venezuela, Bolivia i Ekvador – također su jako pogođeni.

Autor: Poslovni.hr
11. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close