Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Ovrhe španjolska svakodnevnica

Autor: The New York Times
21. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Pretjerivanje u bankovnom sektoru i kod poslovanja s nekretninama u Španjolskoj bilo je vrlo slično onome u Sjedinjenim Američkim Državama. Građevinarski sektor je cvjetao, cijene su rasle zapanjujućom brzinom, a i banke su jednako brzo davale zajmove.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

No ti su dani prošli. Španjolska sada ima najveću stopu nezaposlenosti u cijeloj eurozoni (20 posto), dok cijene nekretnina padaju. Mnoge Španjolce koji više ne mogu otplaćivati hipoteke konačno sustižu mala slova u ugovorima koje su potpisali prije mnogo godina. Ne samo što su Španjolci koji imaju hipoteke osobno odgovorni za otplatu cijelog iznosa zajma, već kad u cijelu priču ubacite naplatu zateznih kamata i desetke tisuća dolara sudskih pristojbi, ljudi će završiti s golemim dugom. Ni bankrot nije opcija. U ovom slučaju hipotekarni dug se naročito isključuje. “U biti se takvog duga nikad ne možete riješiti”, rekla je Ada Colau, odvjetnica za ljudska prava. “I druge zemlje Europske unije upoznate su s osobnim hipotekarskim dugom, ali tamo možete sudski dobiti oprost. Ali ne i u Španjolskoj.” Nekoliko opozicijskih stranaka u parlamentu već neko vrijeme pokušava progurati amandmane na Zakon o ovrsi. No vlada se opire tim promjenama. Dužnosnici tvrde da je španjolski sustav osobnih jamstava spasio njezine banke od meteža kakvom smo svjedočili u Sjedinjenim Američkim Državama. “Istina je da proživljavamo gadan mamurluk nakon goleme pijanke na tržištu nekretnina”, rekao je Marcos Vaquet, bivši tajnik u Ministarstvu za stanovanje. “Također je istina da je previše Španjolaca prezaduženo. Ali nismo imali problema poput onih u SAD-u jer su jamstva ovdje puno bolja.” Doseljenici koji su ovamo pristigli u razdoblju procvata najteže su pogođeni. Jaime Abelardo 1999. je iz Ekvadora stigao u Barcelonu jer mu je obećan posao. Nekoliko godina poslije uspio si je priuštiti kupnju stančića. Ali nakon dvije godine izgubio je posao. Sada je u dugu gotovo 260.000 eura, u što je uključeno oko 77.000 eura sudskih i bankovnih troškova, kažu njegovi odvjetnici. Stan je kupio za 220.000 eura; nije siguran u točan iznos. Supruga ga je ostavila. Naknada za nezaposlenost uskoro će mu isteći. “Razmišljam o samoubojstvu”, priznaje. Prema španjolskoj udruzi za zaštitu potrošača Adicae, otprilike 1,4 milijuna Španjolaca suočeno je s mogućnošću ovrhe. Godine 2007. takvih je bilo samo 26.000.

Pretjerivanje u bankovnom sektoru i kod poslovanja s nekretninama u Španjolskoj bilo je vrlo slično onome u Sjedinjenim Američkim Državama. Građevinarski sektor je cvjetao, cijene su rasle zapanjujućom brzinom, a i banke su jednako brzo davale zajmove.

No ti su dani prošli. Španjolska sada ima najveću stopu nezaposlenosti u cijeloj eurozoni (20 posto), dok cijene nekretnina padaju. Mnoge Španjolce koji više ne mogu otplaćivati hipoteke konačno sustižu mala slova u ugovorima koje su potpisali prije mnogo godina. Ne samo što su Španjolci koji imaju hipoteke osobno odgovorni za otplatu cijelog iznosa zajma, već kad u cijelu priču ubacite naplatu zateznih kamata i desetke tisuća dolara sudskih pristojbi, ljudi će završiti s golemim dugom. Ni bankrot nije opcija. U ovom slučaju hipotekarni dug se naročito isključuje. “U biti se takvog duga nikad ne možete riješiti”, rekla je Ada Colau, odvjetnica za ljudska prava. “I druge zemlje Europske unije upoznate su s osobnim hipotekarskim dugom, ali tamo možete sudski dobiti oprost. Ali ne i u Španjolskoj.” Nekoliko opozicijskih stranaka u parlamentu već neko vrijeme pokušava progurati amandmane na Zakon o ovrsi. No vlada se opire tim promjenama. Dužnosnici tvrde da je španjolski sustav osobnih jamstava spasio njezine banke od meteža kakvom smo svjedočili u Sjedinjenim Američkim Državama. “Istina je da proživljavamo gadan mamurluk nakon goleme pijanke na tržištu nekretnina”, rekao je Marcos Vaquet, bivši tajnik u Ministarstvu za stanovanje. “Također je istina da je previše Španjolaca prezaduženo. Ali nismo imali problema poput onih u SAD-u jer su jamstva ovdje puno bolja.” Doseljenici koji su ovamo pristigli u razdoblju procvata najteže su pogođeni. Jaime Abelardo 1999. je iz Ekvadora stigao u Barcelonu jer mu je obećan posao. Nekoliko godina poslije uspio si je priuštiti kupnju stančića. Ali nakon dvije godine izgubio je posao. Sada je u dugu gotovo 260.000 eura, u što je uključeno oko 77.000 eura sudskih i bankovnih troškova, kažu njegovi odvjetnici. Stan je kupio za 220.000 eura; nije siguran u točan iznos. Supruga ga je ostavila. Naknada za nezaposlenost uskoro će mu isteći. “Razmišljam o samoubojstvu”, priznaje. Prema španjolskoj udruzi za zaštitu potrošača Adicae, otprilike 1,4 milijuna Španjolaca suočeno je s mogućnošću ovrhe. Godine 2007. takvih je bilo samo 26.000.

Nedavni izvještaj Standard & Poor’sa navodi da je osam posto španjolskih nekretnina sada manje vrijedno od iznosa hipoteke; stručnjaci vjeruju da bi se ta brojka mogla popeti do čak 20 posto. Tijekom ovršnog postupka banke imaju pravo staviti kuće na aukciju. Ako se ne pojavi zainteresirani kupac, banka može preuzeti vlasništvo nad kućom u iznosu od 50 posto njezine vrijednosti ili u doba kupnje ili prema trenutnoj cijeni, ovisno o tome što se navodi u ugovoru o hipoteci. Zatim banka ima 15 godina da utjera dug. Ako banka u bilo kojem trenu ovog procesa započne sudski postupak, sat počinje iznova odbrojavati, objašnjavaju stručnjaci. U međuvremenu, banka može naplaćivati kamatu na iznos dugovanja. Montse Andrés Sabaté, odvjetnik u Udruzi potrošača “Ausbanc”, kaže da banke obično naplaćuju 5 do 6 posto, ali katkad i mnogo više. “Vidjeli smo slučajeve i od 18, ili čak 19 posto”, govori. A tu je i pitanje jamaca. Bankari su na mnoge vlasnike nekretnina izvršili pritisak da nađu jamce prilikom dizanja hipoteke. Sad se ti jamci suočavaju s mogućnošću da će cijelog života morati otplaćivati tuđe dugove. Banke im mogu zaplijeniti čak i naslijeđena dobra. Santos González Sánchez, predsjednik Španjolske hipotekarne udruge, kaže da je dužnost banke da pokuša naplatiti dug. “To pomaže objasniti zašto naše financijske institucije nisu bankrotirale”, dodaje. No španjolski odvjetnici tvrde da su postupci izrazito strogi. Prošlog je mjeseca čak i stranka premijera Joséa Luisa Rodrígueza Zapatera glasovala za prijedlog u parlamentu da se uspori postupak ovrhe. Manolo Marbán (59) iz Toleda znao je da u nevolji već nekoliko mjeseci nakon kupnje malenog salona za uljepšavanje kućnih ljubimaca kad mu je posao počeo ići lošije. Da bi otplatio ratu zajma, prodao je auto nizašto, a uslijedila je i suprugina zlatna narukvica. Ali nikako nije uspijevao uhvatiti korak s dugom. Banka mu je u travnju izvršila ovrhu nad poslovnim prostorom i kućom. Sa suzama u očima rekao je: “Nikada neću ništa posjedovati. Ostatak života radit ću za banku.”

Suzanne Daley

Autor: The New York Times
21. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

O vo u Hrvaskoj tek slijedi.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close