VSB Group, njemačka tvrtka iz Dresdena koja već 25 godina razvija projekte vjetro i solarnih elektrana, na hrvatsko je tržište došla 2019. godine. Od 2020. u 80-postotnom je vlasništvu Partners Group, švicarskog private equity fonda koji upravlja imovinom vrijednom 119 milijardi američkih dolara te dominantno ulaže u infrastrukturne i nekretninske projekte te u zelenu energiju. Kako bi ostvarili što manji negativni utjecaj na klimatske promjene, što je dio vrijednosti koju Partners Group stvara, logičan slijed bila je akvizicija VSB-a. S druge strane, VSB-u je to omogućilo pristup kapitalu kakvoga većina drugih developera nema i kojim su značajno povećali ambicije, između ostaloga u Hrvatskoj gdje trenutačno imaju u pripremi više od 500 MW projekata u 2022. godini. Radi se o solarnim i vjetroelektranama koje će godišnje proizvesti više od 1000 GWh energije iz zelenih izvora, što je dovoljno da više od 300.000 kućanstava opskrbi čistom energijom, što će rezultirati uštedom većom od 200.000 tona emisija CO2. S Ivom Dubravčićem, direktorom razvoja projekta u VSB Obnovljiva Energija Hrvatska, razgovarali smo o prilikama razvoja projekata obnovljivih izvora u Hrvatskoj, što oni mogu donijeti lokalnim upravama i lokalnom stanovništvu, osobito mladima, koliko su za njihovo ostvarenje značajna dva nedavno donesena zakona te misli li VSB širiti svoj hrvatski tim.

Često se govori o obnovljivim izvorima energije kao nečemu što ne doprinosi zapošljavanju. Što vi mislite o tome? Kakva su radna mjesta potrebna toj branši? Kakvi su trendovi u svijetu?

Na svakom tržištu na kojemu smo prisutni surađujemo gotovo u potpunosti s lokalnim partnerima kada god je to moguće – od domaćih banaka do biologa i inženjera, ali i izvođača građevinskih radova i instalatera. Razgovaramo o suradnji s domaćim proizvođačem solarnih panela, a rado bismo surađivali i s drugim domaćim proizvođačima razne opreme. Ako govorimo o trendovima zapošljavanja u svijetu, nedavno mi je pod ruku došla analiza koja govori o zanimanjima budućnosti – jedno od najtraženijih zanimanja 2030. bit će instalater solarnih panela. Riječ je o zanimanju koje ne zahtijeva dugogodišnje obrazovanje i natprosječno je plaćeno. Mi se u VSB-u nadamo da će takvi poslovi biti dovoljno atraktivni našim mladima da ostanu ‘doma’, te kako će se time barem malim dijelom preokrenuti trend emigracije onih najpotentnijih – mladih ljudi.

Mislite da je to prilika za Hrvatsku, da ima posla za sve?

Da ljudi ne bi odlazili ‘trbuhom za kruhom’, najvažnije je zaposlenje. Međutim, ako govorimo o ruralnim područjima koja su najpogođenija odlaskom mladih, a u kojima se nalazi većina elektrana, važna je i infrastruktura. Jer, gdje će njihova djeca ići u vrtiće, škole, hoće li imati izvanškolske aktivnosti ili će zbog toga morati putovati 50 ili 100 kilometara? Upravo je to ona druga strana o kojoj mi developeri volimo razgovarati. Naime, nije jedini benefit u radnim mjestima i zapošljavanju lokalnih tvrtki i stanovnika, nego i u punjenju lokalnog proračuna općine u kojoj se elektrana nalazi. Zamislite jednu općinu u kojoj po početku proizvodnje, pa nakon toga svake godine, i tako 25 ili 30 godina 25 posto ukupnih proračunskih sredstava dolazi od naknade od proizvedene električne energije. To su nenamjenska proračunska sredstava koja omogućuju financiranje izgradnje infrastrukture, planiranje izgradnje POS stanova za mlade obitelji, gradnju ili unaprjeđenje kvalitete vrtića, škola, dječjih igrališta ili bilo čega što je općini potrebno, a do sada nije imala sredstava da to realizira.

Ivo Dubravčić, direktor razvoja projekta u VSB obnovljiva energija.

Krajem prošle godine donesena su dva ključna zakona – ZOTE i ZOIEiVUK. Kako će se to odraziti na sektor obnovljivih izvora energije?

Trenutačno imamo 14GW zahtjeva za priključenje na elektroenergetsku mrežu. Na projekte za koje struka smatra da se mogu razviti odnosi se cca 3-4 GW. Što je s preostalih 10GW? Nažalost, većina se tih projekata ne može razviti niti će to ikad biti moguće. Primjerice, donedavno je netko mogao zatražiti priključenje na elektroenergetsku mrežu u Zagrebu na čijoj bi površini izgradio vjetroelektranu. Zanemarimo li činjenicu da u Zagrebu nema dovoljno vjetra, niti će lokacija ikada biti predviđena prostornim planom za izgradnju vjetroelektrane, a imovinsko-pravno takav projekt niti u teoriji nije moguće razviti jer bi bilo potrebno graditi u gradu s milijun stanovnika, bilo koji ‘investitor’ je mogao zatražiti priključenje na mrežu. Među tih 14GW postoji puno takvih nerealnih projekata koji su iz sličnih razloga teško ostvarivi ali istovremeno zauzimaju kapacitet u mreži. Njihov utjecaj vidi se kod planiranja drugih projekata koji kasnije zatraže priključak na mrežu te se stoga moraju planirati kao da taj prethodni/nerealni već postoji čime povećava trošak svih kasnijih projekata do te mjere da više nisu dovoljno profitabilni te ih banke ne žele financirati, developeri ih napuštaju, a nacionalni energetski ciljevi o udjelu obnovljivih izvora energije u energetskom miksu ostaju samo ciljevi na papiru. Upravo su ZOTE i ZOIEiVUK ključni za ostvarivanje nacionalne energetske strategije i zadanih energetskih ciljeva te smo jako zadovoljni njihovim donošenjem. Naime, zajedno s podzakonskim aktima čije donošenje očekujemo u narednim tjednima, oni postavljaju pravni okvir za novi val razvoja projekata koji smo dugo čekali. U skladu su s EU zakonodavstvom, što naše projekte čini manje riskantnima i bankabilnima, a osim toga, sam proces razvoja trebao bi postati transparentniji i, što je jako važno, brži. Također, zakoni će napraviti malo reda i onemogućiti špekulativne projekte koji traju godinama, čime zauzimaju kapacitet mreže, a pritom sprečavajući druge projekte da se razvijaju na toj lokaciji ili pak da susjedni projekti budu profitabilni/održivi zbog skupljeg priključka na mrežu.

I za kraj, hoće li VSB Obnovljiva Energija Hrvatska uskoro zapošljavati?

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Jako smo ponosni na udio od 50 posto žena u VSB-u u Hrvatskoj, što pomalo odskače od prosjeka, osobito ako se uzme u obzir da je ovaj sektor miks energetike, građevine i businessa u kojima još uvijek dominiraju muškarci. Što se tiče novih zaposlenja – da, planiramo povećati svoj hrvatski tim do kraja godine, vjerojatno za nekoliko novih kolega. Kod nas je važno da novi zaposlenici žele učiti, a onda je na nama ‘starima’ da im prenesemo znanja o industriji, procesima i kulturi tvrtke.