Grčka telekomunikacijska kompanija OTE, koja ima 20% vlasništva u srpskom Telekomu, namjerava prodati svoj udjel zajedno s kapitalom koji nudi srpska vlada jednoj od pet kompanija koje su otkupile dokumentaciju. Obvezujuće ponude mogu se dostaviti do 21. veljače kada će se točno znati koliko je kompanija spremno sudjelovati na dražbi na kojoj će biti prodano 51% Telekoma.

Manje u blagajnu
OTE se na taj korak odlučio jer ne želi biti manjinski vlasnik s nekom drugom kompanijom koja bi preuzela 51 posto vlasništva. Ako OTE ponudi svoj udjel, onda bi vlada umjesto 51 posto na prodaju ponudila 31 posto, što bi bilo dovoljno da novi vlasnik ima većinski udjel, ali će zato državni proračun manje uprihoditi. U vladi su sigurni kako će zbog strateške važnosti Telekoma u regiji za njega postići dobru cijenu. Citigroup, privatizacijski savjetnik, procijenio je ukupnu vrijednost Telekoma na 3,2 milijarde eura, što osporava dio stručnih krugova koji je uvjeren da kompanija vrijedi više. Vlada je već odlučila da je najniža cijena za 51 posto Telekoma 1,4 milijarde eura. Jasna Matić, ministrica za telekomunikacije, smatra da će taj iznos biti veći jer je riječ o najprofitabilnijoj srpskoj kompaniji koja je lani ostvarila dobit od 132,5 milijuna eura. OTE, u kojemu Deutsche Telekom, jedna od zainteresiranih kompanija za kupnju srpskog Telekoma, ima 30 posto vlasništva, spreman je prodati vlastiti udjel ako bude postignuta povoljna prodajna cijena. Kako poručuju iz Uprave OTE-a, kompanija bi novcem od prodaje smanjila dugove i uložila u postavljanje optičke mreže.

Veliko zanimanje
Telekom je lani imao 3,2 milijuna korisnika fiksne telefonije, kao monopolist u toj vrsti usluga, a na tržištu mobilne telefonije imao je udio od 60 posto sa 5,9 milijuna korisnika, a njegove internetske usluge koristi 485.000 pretplatnika. Usto posjeduje i telekomunikacijske kompanije Mtel u Crnoj Gori i Telekom Srpske u Bosni i Hercegovini. Natječajnu dokumentaciju su otkupili Deutche Telekom, Telekom Austrija, France Telecom, meksički operater American Movil te egipatski Orascom. Iako prijavljeni operateri iz Turske i Rusije u vlasništvu ruskog tajkuna Mihaila Fridmana nisu uplatili potreban iznos niti predali svu dokumentaciju, to ih ne ograničava da se kasnije prijave za kupnju Telekoma. Ekonomisti i telekomunikacijski stručnjaci, kao i Savjet za borbu protiv korupcije, smatraju da ne treba prodavati infrastrukturu koja se smatra nacionalnim dobrom. No Matić je objasnila kako se s Telekomom prodaje i infrastruktura, naglasivši kako je jedan njezin dio već prodan OTE-u. Ovaj put će iz prodaje biti izdvojen samo dio infrastrukture koju koriste policija, vojska i sigurnosne službe.

Kamo s novcem

Otplata dugova
I dok je zec još u šumi, vladini dužnosnici već naveliko dijele novac od prodaje Telekoma. Jedni, poput Mlađana Dinkića, ministra ekonomije, smatraju da prednost treba dati prijevremenoj otplati nepovoljnih komercijalnih kredita, dok se drugi zalažu za ulaganje u gradnju cestovne infrastrukture.

Strahovanja ekonomista
Ekonomisti strahuju da će novac otići na potrošnju kao što je bio slučaj sa 1,15 milijardi eura od prodaje poduzeća Mobi 63. Srbija mora 2011. vratiti 589 milijuna eura nepovoljnih komercijalnih kredita uzetih od više poslovnih banaka.