EN DE

Oleg Deripaska traži od Crne Gore odštetu od 300 mil. eura

Autor: Miho Dobrašin
11. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Vlasnici Kombinata aluminija tvrde da je revizorska kuća KPMG pogrešno prikazala stanje u tvrtki

Vlasnik podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP), Centralno europska kompanija (CEAC), iza koje stoji ruski milijarder Oleg Deripaska, traži 300 milijuna eura odštete od Crne Gore, jer smatra da im vlada prilikom kupnje tvornice nije prikazala stvarno stanje i vrijednost imovine KAP-a i njegovih prerađivačkih tvornica. Prema pisanju crnogorskih Vijesti Rusi su zatražili međunarodnu arbitražu u Frankfurtu koja je predviđena kupoprodajnim ugovorom i tužbenim zahtjevom protiv Vlade Crne Gore, Fonda za razvoj, mirovinskog fonda, Zavoda za zapošljavanje, kao dotadašnjih vlasnika KAP-a, te Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja te Rudnika boksita.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nova procjena
Razlog zbog kojeg Rusi tuže Vladu i fondove je navodno pogrešno utvrđeno činjenično stanje u bilancama vezano za stanje u tvornici i vrijednost imovine koju su kupili. Procjenu KAP-a uoči privatizacije obavila je revizorska kuća KPMG, a nakon što je Deripaskina kompanija preuzela upravljanje, već 2006. je angažirala kuću Deloitte čiji se revizorski nalaz prilično razlikovao od prvobitne procjene. Rusi su u tužbi naveli gdje i na koji način smatraju da su oštećeni. Crnogorska vlada već je angažirala odvjetničku tvrtku iz Njemačke koja će ih zastupati u sporu u Frankfurtu. Vlada je također formirala tim na čelu s potpredsjednikom Vujicom Lazovićem, ministrima i drugim akterima privatizacije koji će se pozabaviti tužbom. Rusi su KAP i Rudnike boksita preuzeli u prosincu 2005. nakon što su za 65,4-postotni udio aluminijske kompanije, 32 posto dionica nikšićke tvrtke i koncesije za rudu platili 58,5 milijuna eura. Rusi već duže vrijeme ističu da nisu zadovoljni poslovanjem u Crnoj Gori, prije svega zbog neriješenog problema opskrbe strujom na duži rok. Ugovor KAP-a s Elektroprivredom, koji vrijedi do 2010. godine, predviđa da prve tri godine tvornica dobiva dvije trećine struje po subvencioniranim cijenama, a posljednje dvije godine polovinu potrebne struje. U vladi vjeruju da je tužba Rusa pritisak kako bi se eventualno sklopio novi aranžman o subvencijama za struju. Vlada također napominje da je ugovor s KAP-om dobar za Crnu Goru, jer Rusi redovno plaćaju znatno veću cijenu struje nego što se očekivalo. U ovom trenutku godišnji trošak KAP-a za struju je oko 160 milijuna dolara, što je nekoliko puta više nego prije privatizacije. KAP je inače najveći potrošač električne energije u Crnoj Gori, s godišnje gotovo dvije milijarde kilovatsati. Ukupna potrošnja u Crnoj Gori kreće se oko 4,3 milijarde od čega se uveze više od milijardu. U medijima je proteklih mjeseci bilo spekulacija da bi Rusi mogli zatvoriti KAP ako ne riješe probleme sa strujom, no to je demantirano iz tvornice.

Vlasnik podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP), Centralno europska kompanija (CEAC), iza koje stoji ruski milijarder Oleg Deripaska, traži 300 milijuna eura odštete od Crne Gore, jer smatra da im vlada prilikom kupnje tvornice nije prikazala stvarno stanje i vrijednost imovine KAP-a i njegovih prerađivačkih tvornica. Prema pisanju crnogorskih Vijesti Rusi su zatražili međunarodnu arbitražu u Frankfurtu koja je predviđena kupoprodajnim ugovorom i tužbenim zahtjevom protiv Vlade Crne Gore, Fonda za razvoj, mirovinskog fonda, Zavoda za zapošljavanje, kao dotadašnjih vlasnika KAP-a, te Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja te Rudnika boksita.

Nova procjena
Razlog zbog kojeg Rusi tuže Vladu i fondove je navodno pogrešno utvrđeno činjenično stanje u bilancama vezano za stanje u tvornici i vrijednost imovine koju su kupili. Procjenu KAP-a uoči privatizacije obavila je revizorska kuća KPMG, a nakon što je Deripaskina kompanija preuzela upravljanje, već 2006. je angažirala kuću Deloitte čiji se revizorski nalaz prilično razlikovao od prvobitne procjene. Rusi su u tužbi naveli gdje i na koji način smatraju da su oštećeni. Crnogorska vlada već je angažirala odvjetničku tvrtku iz Njemačke koja će ih zastupati u sporu u Frankfurtu. Vlada je također formirala tim na čelu s potpredsjednikom Vujicom Lazovićem, ministrima i drugim akterima privatizacije koji će se pozabaviti tužbom. Rusi su KAP i Rudnike boksita preuzeli u prosincu 2005. nakon što su za 65,4-postotni udio aluminijske kompanije, 32 posto dionica nikšićke tvrtke i koncesije za rudu platili 58,5 milijuna eura. Rusi već duže vrijeme ističu da nisu zadovoljni poslovanjem u Crnoj Gori, prije svega zbog neriješenog problema opskrbe strujom na duži rok. Ugovor KAP-a s Elektroprivredom, koji vrijedi do 2010. godine, predviđa da prve tri godine tvornica dobiva dvije trećine struje po subvencioniranim cijenama, a posljednje dvije godine polovinu potrebne struje. U vladi vjeruju da je tužba Rusa pritisak kako bi se eventualno sklopio novi aranžman o subvencijama za struju. Vlada također napominje da je ugovor s KAP-om dobar za Crnu Goru, jer Rusi redovno plaćaju znatno veću cijenu struje nego što se očekivalo. U ovom trenutku godišnji trošak KAP-a za struju je oko 160 milijuna dolara, što je nekoliko puta više nego prije privatizacije. KAP je inače najveći potrošač električne energije u Crnoj Gori, s godišnje gotovo dvije milijarde kilovatsati. Ukupna potrošnja u Crnoj Gori kreće se oko 4,3 milijarde od čega se uveze više od milijardu. U medijima je proteklih mjeseci bilo spekulacija da bi Rusi mogli zatvoriti KAP ako ne riješe probleme sa strujom, no to je demantirano iz tvornice.

Razumno rješenje
Zasad je nepoznato muči li Ruse struja ili je možda nešto drugo u pitanju. Kao mogući problem spominje se i ugovorna obveza o zadržavanju 500 radnika u Preradi, koja ne radi. U slučaju da Crna Gora izgubi spor, pitanje je kako bi nadoknadila štetu jer iznos veći od 300 milijuna eura koje Rusi traže gotovo je polovina tekućeg državnog proračuna, a to je i mnogo više od bilo kakvih subvencija za struju. Inače, u prvoj godini nakon kupnje KAP-a prikazana je dobit veća od 50 milijuna eura, dok je godinu dana kasnije prijavljen gubitak od nekoliko milijuna.Ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović ocijenio je da je arbitražni zahtjev koji je podnio vlasnik KAP-a neosnovan. “Kupac je u potpunosti bio upoznat sa situacijom u KAP-u i u Preradi, tako da se ne radi o činjenici koja je ustanovljena nakon preuzimanja KAP-a”, izjavio je crnogorski ministar. “Moje mišljenje je da kupac arbitražnim postupkom želi pokrenuti sva pitanja za koja procjenjuje da mu mogu ojačati pregovaračku poziciju u ukupnom paketu odnosa s vladom i lokalnim partnerima”, rekao je Gvozdenović. On je rekao da će Vlada, “polazeći od važnosti KAP-a za crnogorsku privredu”, nastojati razumno riješiti ovaj problem.

Gvozdenović: Tužba KAP-a neosnovana

Crnogorski ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović kaže da je vlada Crne Gore kupcu KAP-a predočila punu i dokumentiranu informaciju o stanju u KAP-u. “Moj utisak je da pokretanje arbitražnog postupka nije motivirano uvjerenjem kupca da je njegov zahtjev osnovan, već da je kupac želio pokrenuti i formalno sva pitanja za koja procjenjuje da mu mogu ojačati pregovaračku poziciju u ukupnom setu odnosa s Vladom i lokalnim partnerima u vezi s cijenom struje”, rekao je Gvozdenović novinarima. On je poručio da će Vlada, “polazeći od važnosti KAP-a za crnogorsku privredu”, nastojati razumno riješiti nastali problem. “Crnoj Gori nije svejedno kakav utisak u međunarodnoj javnosti izazivaju ovakvi sporovi.

Autor: Miho Dobrašin
11. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close