Britanska koalicijska vlada odlučila je spriječiti rast “ovisnosti o letenju” odbivši plan izgradnje novih pista u okolici Londona koje bi povećale zračni promet.

Navodeći kao razlog visoku razinu stakleničkih plinova koji se ispuštaju tijekom prometovanja zrakoplova, konzervativni premijer David Cameron u svibnju je, samo nekoliko dana nakon što je izabran, prekinuo dugogodišnji državni plan izgradnje treće piste u zračnoj luci Heathrow. Najavio je i da će odbiti planove izgradnje novih pista u zamjenskim zračnim lukama Gatwick i Stansted. Velika Britanija odupire se svjetskom trendu. Diljem Azije, Europe i Sjeverne Amerike grade se nove piste i terminali kako bi se osigurali dovoljni kapaciteti za rastući zračni promet i konkurentnost u no vim prometnim kretanjima. Heathrow, jedna od najprometnijih zračnih luka na svijetu i ključno tranzitno središte za brojna odredišta u Europi, Južnoj Aziji i Bliskom istoku, odavno je poznata po beskonačnom čekanju u redovima i kašnjenju letova. Jedina je zračna luka tog obujma prometa koja ima samo dvije piste. U današnje doba recesije nad brigom o atmosferskim promjenama prevagnula je želja za porastom poslovanja. Britanci su navikli na dostupnost i jednostavnost čestog letenja jer je Velika Britanija postala primarno žarište zrakoplovnih tvrtki koje nude jeftine letove. Britanski Zakon o klimatskim promjenama donesen 2008. nalaže da se do 2020. godine smanje razine stakleničkih plinova za najmanje 34 posto od razine koja je zabilježena 1990.

“Ispuštanje plinova značajan je čimbenik” u odluci o obustavljanju planova izgradnje novih pista, kaže Teresa Villiers, britanska ministrica prometa. Peder Jensen, stručnjak za promet pri Europskoj agenciji za okoliš u Kopenhagenu, kaže da je, prema njegovim saznanjima, Velika Britanija “jedina država koja je svjesno donijela odluku temeljenu na spoznajama o štetnosti za atmosferu”. Mnoge je poslovnjake šokirala Cameronova odluka nakon što je stupio na vlast u koaliciji s liberalnim demokratima. “Nova vlada tvrdila je da je sklona poslovnom sektor”, kaže Steve Lott, glasnogovornik Međunarodne udruge zračnog prometa. “Zatekla nas je ova kratkovidna politička odluka koja će imati grozne gospodarske posljedice”. Teresa Villiers tvrdi da će brza željeznička mreža biti bolja zamjena za kraća zračna putovanja jer će rasteretiti zagušenja u zračnom prometu. “Shvatili smo da povećanje broja letova i putnika u zračnom prometu iznad jugoistočne Engleske nije vrijedno posljedica štete okolišu s kojom bi se morali suočiti”, kaže Villiers. Britanska vlada izračunala je da su 2006. ispuštanja plinova u zračnom prometu činila tek šest posto ukupne emisije ugljičnog dioksida. Međutim, u zaključku izvještaja stoji da će do 2030. godine očekivana razina ispuštanja plinova iznositi gotovo četvrtinu ukupne razine. Želja za proširenjem zračnih luka sjajna je prilika za gradove koji žele privući turiste i nove tvrtke. Zračne luke u Europi danas vode privatne tvrtke više prometa znači više zarade. Kritičari vladinih odluka tvrde da su besmislene jer će putnici reagirati tako da će otići u drugu zračnu luku. Umjesto da se smanji ispuštanje plinova, samo će se premjestiti u zračnu luku Barajas u Madridu ili međunarodnu zračnu luku u Frankfurtu koje su nedavno proširene. No, Leo Murray, glasnogovornik skupine za zaštitu okoliša Plane Stupid, odluku britanske vlade smatra “prekretnicom u zračnom prometu”, ali dodaje da “nije ugodno što će mu smrtni udarac zadati konzervativna vlada”.

Elisabeth Rosenthal