Svjetski vođe poput Billa Clintona i Tonyja Blaira nekoć su veličali mikrokreditiranje kao moćni alat u borbi protiv siromaštva, a to se odnosilo na zajmove u iznosima od tek 50 dolara koje su dobivali pastiri, pletari košara i ostali siromasi kako bi započeli ili proširili posao.

No, sada je mikrokreditiranje privuklo bijes politike u Bangladešu, Indiji, Nikaragvi i nekim drugim zemljama u razvoju. Premijerka Bangladeša Sheik Hasina Wazed, koja je ranije zagovarala mikrokreditiranje, sada mu je okrenula leđa. Izjavila je da mikrokreditori “sišu krv siromašnima u ime iskorjenjivanja siromaštva”. Naredila je istragu banke Grameen, pionira mikrokreditiranja koja je zajedno sa svojim osnivačem 2006. dobila Nobelovu nagradu za mir. Ovdje u Indiji, donedavno domu najbrže rastućeg poslovanja s mikrokreditima na svijetu, izdavanje zajmova znatno je palo otkad je država s najviše mikrokredita usvojila stroge zakone koji ograničavaju pozajmljivanje. U Nikarakvi, Pakistanu i Boliviji aktivisti i političari potiču zajmoprimce da ne vraćaju dugove.Mikrokrediti su dosad dodijeljeni preko 91 milijunu korisnika, većinom žena, a do kraja 2009. godine iznos isplaćenih mikrokredita popeo se na preko 70 milijardi dolara. Gotovo polovica zajmoprimaca živi u Indiji i Bangladešu. Ukoliko su ispravno izvedeni, ovi su zajmovi prilično obećavajući jer omogućuju korisnicima da osnuju poduzeće kojim će uspješno zarađivati za život. No, također se pokazalo da se zbog iznimno brzog porasta mikrokreditiranja (neke od tih tvrtki bilježe rast od preko 60 posto godišnje) učinkovitost takvih zajmova smanjila. Čini se da se veći broj zajmoprimaca ipak ne izdiže iz siromaštva, a značajna manjina uvlači se u začarani krug dugovanja.Istodobno zajmodavci ostvaruju golemu zaradu. Udjeli u najvećoj tvrtki za mikrokreditiranje u Indiji, SKS Microfinance, prošle su godine prodani za iznos 95 puta veći od njihove početne vrijednosti.

U međuvremenu političari u državama u razvoju počeli su nazivati zajmodavce profiterima. Nikaragvanski predsjednik Daniel Ortega podržao je “movimiento no pago” ili pokret neplaćanja. Djelomice kao rezultat te kampanje, jedan je sudac nedavno naredio likvidaciju vodećih mikrokreditora. “Do takvih kriza dolazi kad sektor mikrofinanciranja postane prezasićen, kad prebrzo raste, a mehanizmi kontrole pretjeranog zaduživanja nisu dostatno razvijeni”, smatra Elisabeth Rhyne, viša dužnosnica u bostonskoj organizaciji koja ulaže u mikrokreditore Accion International. “Na političkoj pozornici onda političari ili politički igrači iskorištavaju takvu priliku.”Neprijateljstvo prema mikrokreditiranju potiče iz različitih uvjeta koji vladaju u svakoj od navedenih država.U Bangladešu najnovije premijerkine komentare glede mikrokreditiranja ponukao je norveški dokumentarni film koji optužuje Grameen za protupropisan transfer 100 milijuna dolara norveške donacije jednoj podružnici. Premijerka smatra da je Grameen možda prebacio novac kako bi izbjegao plaćanje poreza. Banka, koja opovrgava te optužbe, poništila je tranfer novca nakon što su mu se norveški dužnosnici usprotivili. Norveška je nedavno objavila izjavu da je Grameen nevin te da nije bilo nikakvog krivog postupanja. U Indiji, vodeći ljudi južne države Andhra Pradesh, u kojoj je izdana čak jedna trećina svih mikrozajmova u državi, optužuju zajmodavce da osiromašuju krajnje korisnike. Množe se priče o ženama koje su nagomilale 1000 dolara ili čak više duga jer su ih kreditori nagovorili da posude više nego što si mogu priuštiti.

Pokret protiv mikrokreditiranja započeli su opozicijski političari, koji su potaknuli zajmoprimce da ne otplaćuju zajmove i optužili vodeće ljude vladajuće Kongresne stranke da su u zavjeri sa zajmodavcima. Vlada koju tvore članovi iste te stranke preuzela je stvar u svoje ruke te u prosincu usvojila novi zakon kojim ograničava kamate i regulira naplatu.Banke, izvor novca zajmodavcima, zatvorile su ventil jer nisu sigurne u budućnost ove grane poslovanja.“Ovo je frustrirajuće”, izjavio je Suresh K. Krishna, izvršni direktor podružnice tvrtke Grameen Financial u Bangaloreu. “Ovome se u početku doista nismo nadali.”Ipak, neki stručnjaci u ovoj grani poslovanja priznaju da joj je potrebna reforma. Tvrde da bi ova gospodarska grana uspjeh trebala mjeriti ne samo rastom i zaradom, već i praćenjem koliko se brzo korisnici izdiži iz siromaštva.Alex Counts, izvršni direktor Zaklade Grameen, neprofitne udruge u Washingtonu koja nije sastavni dio Banke Grameen, izjavio je: “Umjesto da tvrdimo nešto što nije u skladu s istraživanjima, trebali bismo samima sebi nametnuti disciplinu transparentnosti glede smanjenja siromaštva.”

Vikas Bajaj