EN DE

Od bogate bliskoistočne metropole do dužnika od 80 milijardi dolara

Autor: Dario Kuntić
03. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Zbog naftnih prihoda Dubai je u pedesetak godina od maloga ribarskoga gradića postao financijska, trgovinska i turistička ‘Meka’

Nakon što je prošlog tjedna vlada bogatog emitara Dubaija u Perzijskom zaljevu zatražila da joj se na pola godine odgodi isplata dijela nacionalnog duga financijskim tržištima, zavladala je nova panika.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Naime, mnogi financijaši i analitičari su se pobojali da bi moglo doći do nove financijske krize, dok još ni stara nije prošla. Tako je jedan burzovni analitičar iz Južne Koreje kazao da se pribojava da bi neotplaćivanje duga moglo rezultirati lančanom reakcijom u nizu drugih zemalja, nakon čega bi banke još teže odobravale zajmove, što bi dodatno usporilo globalan gospodarski oporavak. Tako je ukratko Dubai od bogatoga arapskog emirata, raja za kompanije, poduzetnike i investitore te turistička “Meka” za posjetitelje iz cijelog svijeta postao još jedno breme svjetskoga financijskog tržišta. Troškovi megalomanskih projekata poput Burj Dubaija, najviše zgrade na svijetu, umjetnih otoka u obliku palme ili natkrivenog skijališta u srcu pustinje, došli su na naplatu. Dubai je godinama ulagao mnogo novca kako bi postao svjetski financijski centar te atraktivna turistička destinacija, a ti su ciljevi financirani posuđenim novcem. To je Dubai učinilo osjetljivim na posljedice globalne krize zbog koje je sve teže bilo dobiti kredite i na kraju rezultiralo velikim financijskim problemima. Inače, Dubai se u samo pedesetak godina od ribarskoga gradića pretvorio u pravi velegrad s brojnim poslovnim zgradama, najluksuznijim svjetskim hotelima i prestižnim rezidencijama bogatih i slavnih. No dok domaći stanovnici uživaju u bogatstvu, tisuće stranih radnika živi više nego skromnim uvjetima.

Nakon što je prošlog tjedna vlada bogatog emitara Dubaija u Perzijskom zaljevu zatražila da joj se na pola godine odgodi isplata dijela nacionalnog duga financijskim tržištima, zavladala je nova panika.

Naime, mnogi financijaši i analitičari su se pobojali da bi moglo doći do nove financijske krize, dok još ni stara nije prošla. Tako je jedan burzovni analitičar iz Južne Koreje kazao da se pribojava da bi neotplaćivanje duga moglo rezultirati lančanom reakcijom u nizu drugih zemalja, nakon čega bi banke još teže odobravale zajmove, što bi dodatno usporilo globalan gospodarski oporavak. Tako je ukratko Dubai od bogatoga arapskog emirata, raja za kompanije, poduzetnike i investitore te turistička “Meka” za posjetitelje iz cijelog svijeta postao još jedno breme svjetskoga financijskog tržišta. Troškovi megalomanskih projekata poput Burj Dubaija, najviše zgrade na svijetu, umjetnih otoka u obliku palme ili natkrivenog skijališta u srcu pustinje, došli su na naplatu. Dubai je godinama ulagao mnogo novca kako bi postao svjetski financijski centar te atraktivna turistička destinacija, a ti su ciljevi financirani posuđenim novcem. To je Dubai učinilo osjetljivim na posljedice globalne krize zbog koje je sve teže bilo dobiti kredite i na kraju rezultiralo velikim financijskim problemima. Inače, Dubai se u samo pedesetak godina od ribarskoga gradića pretvorio u pravi velegrad s brojnim poslovnim zgradama, najluksuznijim svjetskim hotelima i prestižnim rezidencijama bogatih i slavnih. No dok domaći stanovnici uživaju u bogatstvu, tisuće stranih radnika živi više nego skromnim uvjetima.

30 milijardi dolara cijena je jednoga umjetnog otoka izgrađenog u ovom arapskom emiratu. Dubai ih ima tri

818 metara konačna je visina koju je u siječnju dosegao Burj Dubai, najviša zgrada na svijetu. U zgradi će biti smješteno devet hotela, 30.000 luksuznih stanova, nekoliko bazena te trgovački centar

123 milijardi dolara dostižu ukupan bankarski zajmovi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, čiji je član Dubai

7 zvjezdica dodijeljeno je Burj Al Arabu, najluksuznijem hotelu na svijetu koji se jedini time može pohvaliti

240 tisuća barela nafte Dubai proizvodi na dnevnoj bazi. Unatoč što je ekonomija Dubaija izgrađena na nafti, prihodi od nafte i plina sudjeluju sa samo šest posto ukupnih prihoda tog emirata

80 milijardi dolara iznosi ukupan dug Dubaija

60 milijardi dolara dug je Dubai Worlda, najveće državne investicijske tvrtke tog emirata

300 otoka trebao je imati projekt “The World”, umjetno stvoreni arhipelag u obliku karte svijeta smješten četiri kilometra od dubajske obale

37 milijardi dolara iznosio je bruto domaći proizvod Dubaija u 2005. godini

19 posto populacija Dubaija čine stanovnici UAE. Ostalo su stranci, ponajviše strani radnici iz Azije

4,1 milijardu dolara stajala je gradnja Burj Dubaija

Autor: Dario Kuntić
03. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close