Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Novi sustav cijena rudače osjetit će svi potrošači

Autor: Tomislav Pili
31. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Dvije najveće rudarske kompanije sklopile su ugovor s japanskim željezarama prema kojemu će se cijene dogovarati tromjesečno, a ne godišnje

Globalna metalurška industrija od utorka više ne izgleda isto. Naime, dvije najveće rudarske kompanije na svijetu, brazilski Vale i anglo-australski BHP Billiton, sklopile su ugovor s japanskim i kineskim čeličanama prema kojem će one željeznu rudaču otkupljivati na temelju tromjesečnih, a ne godišnjih ugovora. Ugovore su za sada potpisale japanska čeličana Nippon Steel i kineska Baosteel.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dosadašnji sustav godišnjih ugovora trajao je četiri desetljeća, a novi će osigurati goleme profite rudarskim kompanijama. Analitičari procjenjuju da će se dobit “velikog trojca”, Valea, BHP Billitona i Rio Tinta, ove godine povećati za najmanje pet milijardi dolara. Novi sustav cijena poskupit će željeznu rudaču azijskim čeličanama za dvostruko. Tako bi cijena po toni trebala s prošlogodišnjih 60 dolara skočiti na 110 do 120 dolara po toni između travnja i lipnja. Nakon ljeta cijena rudače mogla bi još rasti. To će, posljedično, povećati i cijenu čelika za barem trećinu, što će osjetiti i najširi slojevi, tvrde analitičari.Do polovice godine cijena tone valjanog čelika vjerojatno će dosegnuti između 725 i 750 dolara po toni. U siječnju je tona valjanog čelika stajala 550 dolara. Novi je sustav cijena zapravo odgovor na prošlogodišnji zastoj pregovora o cijenama za 2010. između dobavljača rudače i kineskih čeličana.Brendan Harris, rudarski analitičar australske tvrtke Macquarie, tvrdi za Financial Times kako je ovaj tjedan povijesni trenutak za metaluršku industriju. “Ne događa se svaki dan da se sustav cijena jedne od osnovnih roba u svjetskoj trgovini mijenja”, smatra Harris.

Globalna metalurška industrija od utorka više ne izgleda isto. Naime, dvije najveće rudarske kompanije na svijetu, brazilski Vale i anglo-australski BHP Billiton, sklopile su ugovor s japanskim i kineskim čeličanama prema kojem će one željeznu rudaču otkupljivati na temelju tromjesečnih, a ne godišnjih ugovora. Ugovore su za sada potpisale japanska čeličana Nippon Steel i kineska Baosteel.

Dosadašnji sustav godišnjih ugovora trajao je četiri desetljeća, a novi će osigurati goleme profite rudarskim kompanijama. Analitičari procjenjuju da će se dobit “velikog trojca”, Valea, BHP Billitona i Rio Tinta, ove godine povećati za najmanje pet milijardi dolara. Novi sustav cijena poskupit će željeznu rudaču azijskim čeličanama za dvostruko. Tako bi cijena po toni trebala s prošlogodišnjih 60 dolara skočiti na 110 do 120 dolara po toni između travnja i lipnja. Nakon ljeta cijena rudače mogla bi još rasti. To će, posljedično, povećati i cijenu čelika za barem trećinu, što će osjetiti i najširi slojevi, tvrde analitičari.Do polovice godine cijena tone valjanog čelika vjerojatno će dosegnuti između 725 i 750 dolara po toni. U siječnju je tona valjanog čelika stajala 550 dolara. Novi je sustav cijena zapravo odgovor na prošlogodišnji zastoj pregovora o cijenama za 2010. između dobavljača rudače i kineskih čeličana.Brendan Harris, rudarski analitičar australske tvrtke Macquarie, tvrdi za Financial Times kako je ovaj tjedan povijesni trenutak za metaluršku industriju. “Ne događa se svaki dan da se sustav cijena jedne od osnovnih roba u svjetskoj trgovini mijenja”, smatra Harris.

Posljedice

Rast cijena
Udruga europskih čeličana, čiji su članovi i divovi poput ThyssenKruppa i ArcelorMittala, upozorila je kako će se pove­ćanje cijene željezne rudače osjetiti kroz cijeli potrošački lanac.

Rekord u Australiji
Cijena australske željezne rudače u utorak je dosegnula cijenu od 153,6 dolara po toni. To je najviša cjenovna razina u posljednjih 18 mjeseci. Nakon ljeta cijena bi mogla biti još viša.

Autor: Tomislav Pili
31. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close