Nakon što je godinama uživala u visokim cijenama robe ruska vlada sada priznaje da će se u skoroj budućnosti morati snalaziti sa znatno smanjenim izvorima prihoda. Istovremeno, ruski dužnosnici za ekonomsku politiku gledaju na pozitivnu stranu i tvrde da će manji prihodi od nafte vjerojatno potaknuti rast u drugim područjima ekonomije.

Ipak, kao kod investitora koji se budi nakon velikih gubitaka, za Rusiju je nova stvarnost nastupila prošli tjedan kada je vlada, nakon određenih zastoja, predstavila proračun koji se nakon godina velikih viškova našao duboko u deficitu. Igor I. Šuvalov, zamjenik premijera, u petak je izjavio da vlada ne čeka da se globalne cijena robe oporave, nego umjesto toga stvara planove za pokretanje ekonomskog rasta izvan rudarskih industrija koje su bile razlog velikog dijela nedavnog državnog blagostanja. Politike s tim ciljem uključuju sredstva za stimulacije u proračunu, potporu za mala i srednje velika poduzeća, novi naglasak na poboljšavanje produktivnosti rada i valutni tečaj koji domaćim proizvođačima daje prednost nad uvoznicima. Ministrica ekonomije Elvira S. Nabiullina prošlog je tjedna na sastanku vlade izjavila kako očekuje da će prvi rast doći od kompanija koje prodaju unutar države, a ne izvoznika. Unutrašnja potražnja potpomognuta vladinom potrošnjom, koja će se plaćati iz zarade od prodaje nafte koja je stavljana na stranu tijekom prijašnjih godina, mogla bi dovesti do ekonomskog širenja. Nabiullina je za slijedeću godinu predvidjela rast od između dva i četiri posto. Rast, rekla je, “neće ovisiti samo o stupnju do kojega će se popraviti globalna ekonomija, nego o porastu efikasnosti i konkurentnosti ruske ekonomije,” objavila je novinska agencija Interfax. Donji dom ruskog parlamenta, Duma, o proračunu će prema rasporedu raspravljati 6. travnja, izjavio je u ponedjeljak za novinare u Moskvi predsjednik Dume, Boris V. Grizlov. Glavna ruska burza dionica u ponedjeljak je ostvarila rijedak porast, no trgovci su ga uglavnom pripisali višim cijenama nafte. Micex je porastao za 7,29 posto, čime je oporavio mali dio od skoro 80 posto koje je izgubio od prošle godine. Dok su nezavisni ekonomisti bili skeptični o ruskim šansama za oporavak bez povratka na visoke cijene nafte, kriza se ovdje i prije pokazala kao efikasan poticaj na reforme.

Nakon financijske krize iz 1998. pad vrijednosti rublje pokrenuo je oporavak industrije čak i prije nego što su se cijene nafte oporavile. Nakon te katastrofe ruska je vlada također provela velik broj dalekosežnih ekonomskih reformi, među kojima je bio i porez sa jedinstvenom poreznom stopom. Dva razdoblja najintenzivnijih ekonomskih reformi u Rusiji – prve postsovjetske privatizacije u ranim 1990-ima i nakon kraha 1998. – uslijedila su nakon kriza. Političari se ponovo fokusiraju na neke od svijetlih točaka koje niske cijene nafte imaju po Rusiju, izjavio je Šuvalov, koji je dio grupe liberalnih ekonomista u vladi premijera Vladimira Putina. “Neću reći da se osjećamo ugodno, ali puni smo povjerenja,” rekao je Šuvalov procjenjujući vladino gledište ekonomije. “Možemo ostvariti novi rast čak i bez visokih cijena nafte, metala i plina.” Ipak, Rusija uvelike ovisi o nafti. To se ovoga mjeseca također moglo vidjeti. Vlada je bila prisiljena ponovo izraditi svoj proračun za 2009. koji je bio utemeljen na procjeni da će prosječna cijena nafte ove godine biti oko 95 dolara po barelu. Novi proračun predviđa cijenu nafte od otprilike 41 dolar po barelu, s deficitom od otprilike osam posto. Posežući za neočekivanim prihodima od nafte koje je prikupila tijekom razdoblja rasta vlada će, međutim, lagano povećati potrošnju u usporedbi sa onim što je prethodno planirala. Nova sredstva bit će usmjerena u industrije koje zapošljavaju veliki broj radnika.