Kada se prošle jeseni činilo da je kapitalizam na rubu propasti, Kristin Halvorsen, norveška ministrica financija i članica Socijalističke stranke, koja je već dugo skeptična glede slobodnih tržišta, nije samo likovala.

Dok su investitori diljem svijeta panično prodavali, ona se suprotstavila trendu i ovlastila norveški 300 milijardi dolara vrijedan investicijski fond da pojača svoj program namijenjen kupnji dionica sa 60 milijardi dolara, odnosno otprilike 23 posto ekonomskog outputa Norveške. “Izbor trenutka nije bio tako loš”, rekla je Halvorsen, smješkajući se i osvrćući na oporavak svjetskih tržišta koji je započeo početkom ožujku. Globalna ekonomska kriza na niske je grane dovela ekonomije gotovo svih zemalja na svijetu, ali ne i Norveške. Norveška je napredovala putujući vlastitim smjerom. Kada su drugi rasipali, ona je štedjela. Kada su drugi pokušavali ograničiti ulogu vlade, Norveška je ojačala svoju “od kolijevke do groba” socijalnu državu. A usred najgore globalne krize od Velike depresije norveška ekonomija je prošle godine porasla za malo manje od 3 posto. Vlada uživa u proračunskom višku od 11 posto, a njezine knjige nisu nimalo opterećene dugovima. Za usporedbu, očekuje se da će Sjedinjene Države ove godine zabilježiti fiskalni deficit jednak 12,9 posto njihova bruto društvenog proizvoda i dovesti svoje ukupne dugove na 11 bilijuna dolara ili 65 posto veličine svoje ekonomije. Norveška je relativno mala zemlja s uglavnom homogenim stanovništvom od 4,6 milijuna ljudi i prednostima koje dolaze s tim što je velik izvoznik nafte. Prošle je godine imala prihode od nafte u visini od 68 milijardi dolara jer su cijene dosegle rekordne razine. Iako su cijene oštro pale, vlada nije osobito zabrinuta. Norveška je, naime, izbjegla uobičajenu zamku koja muči mnoge zemlje bogate energijom. Umjesto da je rasipno trošila svoje bogatstvo, prihvatila je zakon kojim se pobrinula da prihodi od nafte idu izravno u njezin investicijski fond, državni novac koji se koristi kako bi se investiralo diljem svijeta. Sada je njezin investicijski fond blizu toga da postane najveći na svijetu iako je prošle godine izgubio 23 posto na investicijama koje su izgubile na vrijednosti. Relativna štedljivost Norveške u oštrom je kontrastu s Velikom Britanijom koja je tijekom godina rasta potrošila većinu svojih naftnih prihoda iz Sjevernog mora, pa i više od toga. Potrošnja vlade je sa 42 posto BDP-a iz 2003. godine porasla na 47 posto. No u Norveškoj je javna potrošnja sa prijašnjih 48 posto pala na 40 posto BDP-a. “SAD i Britanija uopće nemaju osjećaj krivnje”, kaže Anders Aslund, stručnjak za Skandinaviju pri Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju, dodavši kako u Norveškoj postoji osjećaj vrijednosti. “Ako puno dobiješ, moraš imati odgovornost”.