Broj nezaposlenih u Njemačkoj bio bi vjerojatno mnogo veći da nema posebne državne naknade za zaposlene s kraćim radnim vremenom. Ali dobar dio njemačkih kompanija upravo besramno iskorištava tu mogućnost za smislene prijevare!

U Njemačkoj se do kraja godine očekuje da će broj nezaposlenih narasti na oko četiri milijuna osoba, ali broj zaposlenih za koje poslodavac razmišlja o otkazu mnogo je veći. Sprečavanje otkaza je riješeno zapravo političkom odlukom i otvaranjem državne blagajne. Poduzeća u kojima su radna mjesta ugrožena mogu zatražiti pomoć kako bi namještenike i dalje zapošljavala, ali sa skraćenim radnim vremenom. Dio razlike, 60 posto između skraćenog i “pravoga” radnog vremena, plaća država, a to se odnosi i na doprinose. Teoretski ta je “pomoć” ograničena na šest mjeseci, ali može se produžiti i na dvije godine u “izvanrednim gospodarskim okolnostima”. Drugim riječima, za vrijeme krize. Naravno da se poduzećima ta “kozmetika” protiv nezaposlenosti sviđa. Svakim danom sve više poduzeća javlja o skraćivanju radnog vremena za svoje zaposlenike. U međuvremenu, to je već dugačak popis koji broji više od 60.000 kompanija i tim mjerama se pomaže oko 1,1 milijun zaposlenih. No savezni Zavod za zapošljavanje je shvatio da ga se u ovom slučaju i masovno vara! Broj otkrivenih prijevara raste vrtoglavom brzinom. Do prošlog petka vodio se kazneni postupak protiv 540 njemačkih poduzeća – pet puta više nego što je bilo postupaka još u rujnu. Čini se da uopće nije sporno da mnogo više poduzeća zlorabi tu pomoć. Problem je u nedovoljnom kapacitetu policije i nadležnih službi da uopće nađu vremena provjeriti navode o kraćem radnom vremenu. Metoda je jednostavna: poduzeće prijavljuje radnike kako im se mora smanjiti radno vrijeme, ali ih se tjera da ipak naprave posao kao da su zaposleni svih osam sati. Naravno, tu kraći kraj izvlače zaposleni jer naknada ne pokriva njihovu izvornu, cijelu plaću. Jedina utjeha im je da poduzeće, u slučaju prijevare, mora vratiti sav novac pomoći i povrh toga platiti globu. Ali samo ako bude otkriveno. A to je, priznaju u Zavodu za zapošljavanje, često vrlo teško. Ovakvo slijepo povjerenje u poslodavce skupo stoji Zavod za zapošljavanje. Ove će godine na to potrošiti oko 4,7 milijardi eura. A već se ionako kreće prema najvećem gubitku u svojoj povijesti. U Nürnbergu, gdje je sjedište institucije, očekuju da će sljedeća godina biti još gora i da će u njihovu blagajnu ući 36 milijardi eura, ali da će doći računi za plaćanje više od 54 milijarde eura. Nešto od gubitaka moći će pokriti Zavod, ali država će morati uskočiti s najmanje 16 milijardi eura.