Zahvaljujući sve starijem stanovništvu i mjerama protiv inflacije zbog kojih su plaće male u usporedbi sa susjedima, Njemačka najednom ima manjak radne snage. Njemačka stopa nezaposlenosti na najnižoj je razini u posljednjih 18 godina.

I dok bi mnoge države slavile zbog jednoznamenkaste stope nezaposlenosi, u Njemačkoj je to znak za uzbunu jer podrazumijeva zabrinjavajući manjak radne snage. Od 1. svibnja bit će ukinute restrikcije koje su Njemačka i Austrija 2004. godine uvele za osobe iz Istočne Europe koje se žele zaposliti u te dvije zemlje. Radnici bi se ubrzo trebali početi slijevati i iskoristiti procvat njemačke ekonomije, kao i izdašne socijalne doprinose. No, ekonomisti tvrde da su mnogi radnici koji su željeli emigrirati iz osam istočno europskih zemalja koje su se 2005. priključile Europskoj uniji već to uradili, odnosno preselili u države poput Britanije, Irske i Švedske. Savjetodavna tvrtka McKinsey prošle je godine objavila izviješće u kojemu je naveden zaključak da će do 2020. Njemačka imati manjak od dva milijuna kvalificiranih radnika. Ključnom izvoznom sektoru, onom tehničkom, već nedostaju na tisuće inžinjera. Radnike trebaju i industrija visoke tehnologije, telekomunikacije, proizvodnja i uslužni sektor. I zdravstvo je u poteškoćama. “Do 2030. trebat će nam dodatnih milijun radnika za brigu o starijima”, izjavio je Bernd Tews, ravnatelj Saveznog ureda za brigu o nemoćnima. Očekuje se da će se u sljedećih 50 godina njemačka populacija s trenutnih 82 milijuna smanjiti za 17 milijuna. Prema Joachimu Mölleru, upravitelju Instituta za tržište rada pri njemačkom Zavodu za saveznu statistiku, broj osoba starijih od 65 godina do konca 2030ih popet će se sa sadašnjih 16 milijuna na čak 24 milijuna. A broj osoba starijih od 80 godina porast će s 4,5 milijuna na 10 milijuna 2050.

Demografi se slažu da stopa nataliteta nije dovoljno visoka da bi održala populaciju stabilnom, a vladini dužnosnici smatraju da će postupno postajati sve teže održati ekonomski rast podizanjem stope poreza radi brige o starijima.Godine 2004. Berlin i Beč su strahovali da bi golemi priljev radnika destabilizirao tržište rada, da bi novi radnici radili za niže plaće te tako preoteli poslove lokalnom stanovništvu, pa su postavili vrlo stroge uvjete za građane Istočne Europe koji su se željeli zaposliti u njihovim državama. Na stotine tisuća mladih iz Poljske, baltičkih država, Češke i Slovačke, pronašli su poslove na drugim mjestima.“Plaće i nadnice u turističkom i ugostiteljskom sektoru nisu dovoljno visoke da bi predstavljale jedini razlog za napuštanje domovine, osobito kad se u obzir uzmu i viši troškovi života u Njemačkoj”, izjavio je Peter Verhoeven, izvršni direktor velikog hotelskog lanca Accor Germany.Vladina rješenja ovog problema su sljedeća: podizanje starosne dobi za umirovljenje na 67 godina i poticanje žena da više rađaju. Neke njemačke zdravstvene tvrtke započele su s obrazovnim tečajevima u zemljama Istočne Europe. “Obavljamo obuku u Poljskoj, a razmatramo i Češku”, rekao je Tews.Ali, dodao je: “Većina tih radnika već je otišla.”

Judy Dempsey