Investicijska grupa obitelji Hastor iz BiH namjerava u srijedu preuzeti kontrolu nad njemačkim dobavljačem autodijelova tvrtkom Grammar.

Time se u opasnost dovodi ravnoteža odnosa u sektoru, piše Spiegel Online o grupi Prevent na čijem čelu je BiH obitelj Hastor koja želi preuzeti ključnog proizvođača naslona za sjedišta u vozilima. "Dosad su odnosi vlasti i moći u automobilskoj industriji bili cementirani. Nekoliko velikih proizvođača stajala je nasuprot mnogo malih proizvođača autodijelova i diktiralo im cijene i uvjete isporuke. Taj odnos je promijenjen kada je Prevent zbog spora s Volkswagenom prestao isporučivati presvlake za sjedišta i kućišta za mjenjače i time zaustavio proizvodnju u VW-u. 

Borba s Volkswagenom
Za odbranu od Preventa šef Grammera Hartmut Mueller doveo je kinesku kompaniju Ningbo Jifeng, koja ima 12% udjela u kompaniji i koja u srijedu treba zaustaviti prodor Preventa. "Ishod pregovora je nepoznat", piše Spiegel Online. U njemačkom automobilskom sektoru nastala je prava panika jer je Grammer glavni idobavljač naslona za glave za velike proizvođače kao što su VW, Daimler i BMW.  Naime, ranija borba između Preventa i VW-a, okončana nakon dugih pregovora, u sektoru je protumačena kao upozorenje.  Volkswagen je u sporu pristao da još najmanje šest godina surađuje s Preventom, a zauzvrat je dobio dozvolu da traži drugog dobavljača kućišta za mjenjače. "Automobilska industrija želi svakako spriječiti da se tako nešto ponovi", kaže Stefan Bratzel, voditelj Centra za auto-moto menadžment u Bergisch-Gladbachu.

Najbogatiji u BiH
"Nitko ne zna kakve namjere ima Hastorova grupa s Grammerom", tvrdi Spiegel Online, objašnjavajući da je Prevent preko investicijskih tvrtki Cascade i Halog imao više od 20% udjela u proizvodnji naslona za glave i ruke i prednjeg naslona/pretinca za ruke između vozača i suvozača. "Cilj je povećati profitabilnost", kaže jedan Preventov suradnik, dodajući da je problematična dobit Grammera. Operativna marža njemačke kompanije iznosila je 4,9 posto. Preventa smatra da Grammer zaostaje za konkurencijom, dok Bavarci to odbacuju i upućuju na maržu konkurentnih tvrtki, čija je operativna marža 4,7 posto. Hastori bi za povećanje profitabilnosti Grammera mogli primijeniti oštriji pristup prema proizvođačima automobila oko cijena i uvjeta isporuke.

Samo veliki proizvođači dijelova kao što su Bosch, Continental ili ZF Friedrichshafen mogu se oduprijeti pritisku snižavanja cijena, dok mali dobavljači, specijalizirani za proizvodnju manjih dijelova, to ne mogu i njihova zarada je smanjena. Zato je za velike proizvođače automobila rizik da grupa Prevent preuzme tvrtku poput Grammera, posebno ako se Prevent suprotstavi zahtjevima VW-a, Mercedesa ili BMW-a za formiranje cijena. I druge tvrtke proizvode naslone za sjedišta, npr. Adient, Faurecia i Lear, ali nisu u stanju isporučiti velike količine. Usto, za naslone/pretince između vozača i suvozača Grammar je jedini dobavljač. Prema navodima američkog magazina Forbesa obitelj Hastor sa 400 milijuna dolara najbogatija je u BiH, i rijetko se pojavljuju u javnosti, osim kada se kada se u Sarajevu održava Filmski festival. 

Tradicija i iskustvo u autoindustriji

Električno vozilo iz BiH?
Automobilska industrija BiH ima potencijala za razvoj vozila budućnosti, električnog automobila, jer ta zemlja ima dugu tradiciju, ali i veliko iskustvo u proizvodnji automobila. Desetljećima se glavni svjetski proizvođači vozila oslanjaju na kvalificiranu radnu snagu u BiH, kada je riječ o montaži automobila namijenjenih zapadnim tržištima. Nesporno je postojanje potencijala kao i cijelog niz prednosti BiH za primjenu trendova revolucionarnih promjena u automobilskoj industriji, kao što su kvalitetna radna snaga, relativno konkurentna cijena rada, povoljan geografski položaj te tradicija. S tim su se složili sudionici panel diskusije u organizaciji Privredne komore FBiH čija je tema bila razvoj BiH industrije – vozila budućnosti, prenosi portal akta.ba. Panelisti su složili i da treba osnovati fond za financiranje razvojnih procesa u automobilskoj industriji, kako bi se moglo pratiti suvremene trendove, posebno u tranzicijskom razdoblju, prema iskustvu razvijenih ekonomija.