Sjećate li se posljednjeg hita u svijetu računala? Nećemo vam zamjeriti ako se niste sjetili da se radi o netbooku, malom prijenosnom računalu s primamljivo niskom cijenom od oko 300 dolara.

Danas su u modi tablet računala, kao što je Appleov iPad te čitav niz novih proizvoda konkurentskih tvrtki Dell i HewlettPackard. No, 2009. netbook računala činila su se kao moćna tržišna sila koja bi mogla promijenili računalnu industriju te potkopati one sa samog vrha, kao što su Intel i Microsoft. Međutim, stvari se nisu tako odigrale. Prodaja netbook računala drastično je porasla 2009. godine, povećavši se u SAD-u za osam puta, na 7,5 milijuna uređaja, a prodaja diljem svijeta utrostručila se na 34 milijuna. Netbook računala i dalje se sjajno prodaju na štedljivijim tržištima kao što su Kina i Latinska Amerika te u školama. No, uzlazni trend prodaje prošle je godine donekle oslabio. Prema podacima NPD-a, tvrtke za istraživanje tržišta, tijekom božićnih blagdana maloprodaja netbook računala u Americi je u odnosu na prethodnu godinu pala za 38 posto. Priča o netbooku, kako tvrde analitičari i stručnjaci za računalnu industriju, poučna je priča o inovaciji, poslovnoj strategiji i marketingu. iPad, nova igračka na tržištu, u neku je ruku istisnula sad već poznati netbook. Međutim, kako tvrde analitičari, efekt tablet računala tek je djelomice zaslužan za opadanje prodaje netbooka. Prodaja im se, dodaju analitičari, smanjivala i prije nego što se iPad u travnju prošle godine pojavio na tržištu. Osim toga, teško da jedan može zamijeniti drugoga jer se u jednom slučaju radi o najosnovnijim funkcionalnostima, a u drugom o privlačnom luksuzu čija se cijena kreće od 500 dolara naviše. Stoga je najvjerojatniji razlog da su proizvođači netbook računala pretjerano hvalili proizvod koji je pokazao rezultate ispod očekivanog. Prema riječima analitičara, u SAD-u su ljubitelji tehnologije, privučeni malom težinom i povoljnom cijenom, pomogli usponu netbook računala.

No, ljudi koji odmah kupuju nove uređaje često su vrlo izbirljivi. Netbook računala pokazala su se kao oslabljena osobna računala koja su spora i ne podržavaju veći broj softverskih aplikacija. “Primamljive su bile njihova apsolutna prenosivost i niske cijene, ali potrošači su shvatili da su ustupci brojni”, kaže A. M. Sacconaghi, analitičar u tvrtki Sanford C. Bernstein & Company. “Na kraju je podbacio.”Razvoj netbook računala potaknula je neprofitna organizacija “One Laptop Per Child” (Laptop za svako dijete). Godine 2005. organizacija je najavila da će za djecu u siromašnim zemljama početi proizvoditi računala u vrijednosti od 100 dolara. Bio je to riskantan potez i još uvijek jest jer robusna prijenosna računala za djecu stoje oko 200 dolara. No, potaknuo je računalnu industriju da ponovno razmotri pitanje cijene i dizajna. Jedna od posljedica bio je drastičan pad cijene prijenosnih računala. Prijenosna su računala 2005. godine u prosjeku stajala oko 1000 dolara, a danas im se prosječna cijena kreće oko 465 dolara. “Pokazali smo da inovacija može poteći i s dna”, kaže Mary Lou Jepsen, bivša voditeljica razvoja tehnologije pri organizaciji “One Laptop Per Child”. Fenomen netbook računala, tvrde analitičari, nije smanjio cijenu prijenosnih računala, već povećao računalno tržište. Intel i Microsoft prilagodili su se izazovu netbook računala, prilagodili ideju i održali zaradu. Iako se prodaja netbook računala smanjuje, oni su itekako aktivni. IDC, tvrtka koja se bavi istraživanjem tržišta, predviđa da će 2011. prodaja netbook računala na globalnom tržištu pasti za oko sedam posto, ali svejedno će 32,9 milijuna netbookova biti prodano. Znači li to da će smanjenjem troškova s tržišta nestati prijenosna računala po cijeni od 1000 dolara? Nikako, tvrdi John Taylor, direktor marketinga u AMD-u. No, skuplji uređaji, kaže Taylor, pomaknut će se u nove sfere računalnog svijeta. Uređaji koji prepoznaju govor, pokrete i izraz lica, kaže, mogli bi postati svakodnevna stvar. “Konačno će se promijeniti korisničko sučelje, a to će biti samo jedna od promjena u nizu”, dodaje Taylor.

Steve Lohr

Online: Kako radi Shazam

Intervju s Charlesom Slomowitzom koji opisuje kako radi Shazam: nytimes.com/businessday