Visoke cijene hrane ozbiljan su humanitarni problem i potrebna je mnogo veća pomoć kako bi se pomoglo nahraniti siromašne”, apelirao je čelnik Međunarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss-Kahn u svojem komentaru u Financial Timesu. Usprkos sve skupljoj hrani u svijetu ili baš zahvaljujući toj činjenici, švicarski prehrambeni div Nestle izvijestio je u ponedjeljak da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvario rast prihoda na 25,7 milijardi švicarskih franaka, odnosno 25,3 milijardi dolara, što je rast od šest posto. Iz te su kompanije naveli da je rast prihoda u skladu s očekivanjima budući da je slabi tečaj dolara nagrizao snažan rast obujma prodaje i cijena. U istome razdoblju temeljni ili organski rast dosegnuo je stopu od 9,8 posto, premašivši očekivanja, što je siguran znak da ta najveća svjetska prehrambena grupacija dobro stoji unatoč oštrim oscilacijama na svjetskim tržištima sirovina poput kave, brašna i kakaa. Strateška usmjerenost na zdravlje i nutricionizam i ciljane akvizicije učinile su Nestle miljenikom prehrambenog sektora pridonijevši rastu prihoda i dobiti te kompanije čak i u nepovoljnim tržišnim okolnostima. Nestle je ustvrdio da je među prvima uočio prijetnju rasta cijena sirovina, te je strategijom hedginga i podizanjem cijena osigurao prednost nad konkurentima Danoneom i Unileverom. Istovremeno je izvršna direktorica Svjetskog programa za hranu, Josettte Sheeran, opetovano uputila poziv razvijenim zemljama da povećaju donacije kako bi se riješila kriza koju izaziva sve skuplja hrana. Sheeran kaže da kombinacija faktora, koja je izazvala rast cijena hrane, prijeti da izazove svjetsku krizu.

Ukazavši da visoke cijene hrane ugrožavaju stabilnost zemalja širom svijeta, pozvala se na procjene Svjetske banke, koje pokazuju da će, zbog sve viših cijena hrane, 100 milijuna ljudi biti primorano živjeti u još ekstremnijem siromaštvu, dok će u 33 države postojati rizik od nestabilnosti. Pozivajući na globalnu koordinaciju poljoprivredne politike, Strauss-Kahn napisao je kako su protekcionizam, korištenje poljoprivrednih kultura za proizvodnju biogoriva, neprimjereno ublažavanje rizika i osiguranje, te slaba politika redom pridonijeli sve višim cijenama hrane. Globalizirani svijet se sve više okreće protekcionizmu i nacionalizaciji, ne samo u prehrambenom sektoru. Sve najveće naftne kompanije u svijetu većinom su u državnim rukama te su zamijenile nekadašnje privatne korporacije koje su nekada nazivali “Sedam sestara”. A sve skuplja nafta koja je dosegnula cijenu od 115 dolara po barelu također pridonosi cijeni hrane. Strauss je upozorio na sve češću politiku zabrane izvoza poljoprivrednih proizvoda iz najrazvijenijih zemalja. Sheeran ističe da su cijene hrane, koju Program kupuje radi distribucije, porasle više od 50 posto za manje od godinu dana. Kao jedan od razloga poskupljenju hrane ona navodi povećanu proizvodnju biogoriva. Strauss je ocijenio da su aktivnosti zemalja u promicanju biogoriva dobronamjerne, ali pogrešno vođeni. Sve su glasniji oni koji tvrde da biogoriva, ma koliko bila ekološki prihvatljiva, čine ipak više štete nego koristi.

Pet faktora koji poskupljuju hranu

Izvršna direktorica UN-ovog Svjetskog programa za hranu Josettte Sheeran navela je pet faktora koji su doveli do poskupljenja hrane u svijetu. Kao prvi navodi ekonomski bum u zemljama u razvoju zbog kojega je povećana globalna potražnja za hranom. Troškove proizvodnje i transporta hrane, kako ističe, povećavaju i rekordne cijene nafte. Treći razlog je rast potražnje za biogorivom, a četvrti loše vrijeme koje je utjecalo na žetvu u protekloj sezoni. Kao peti faktor navela je trgovinska i burzovna ograničenja.