EN DE

Neslaganja u srpskoj vladi u vezi sa spašavanjem posrnulog Jat Airwaysa

Autor: Rato Petković
28. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Mlađan Dinkić traži da imovinu Jata preuzme beogradski aerodrom kojim upravlja stranački kolega

Poslije neuspjele privatizacije Jat Airwaysa, za čiju kupnju nije bilo zainteresiranih, srpska vlada ipak je odlučila održati tu zrakoplovnu kompaniju u životu. Namjera vlade je obnoviti zastarjelu flotu tvrtke, uz znatno smanjenje troškova. Uštede se namjeravaju postići smanjenjem broja zaposlenih i zatvaranjem predstavništava u zemljama s kojima Jat nema redovne linije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kriza u avioprometu
Bez obzira na jasno opredjeljenje o opstanku Jata, u vladi je odgođeno usvajanje strategije za provođenje novih mjera. Razlog tome je neslaganje zbog načina na koji treba pomoći Jatu. Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja, zalaže se da se imovina Jata, koju čine poslovne zgrade u inozemstvu i u Srbiji, proda Zračnoj luci Nikola Tesla. Dinkića u toj namjeri podržava Agencija za privatizaciju. S druge strane su premijer Mirko Cvetković i ministrica financija Dijana Dragutinović koji se protive rasprodaji Jatove imovine, smatrajući da se ta kompanija može financijski oporaviti restrukturiranjem i reprogramiranjem dugova koje ima prema Naftnoj industriji Srbije, kontroli leta i aerodromu. Prema konceptu koji zastupa premijer, Jat bi u iduće četiri godine obnovio flotu za što je potrebno oko 500 milijuna dolara. Ako sredstva ne budu osigurana, kompanija bi obavljala letove iznajmljenim zrakoplovima, što se smatra isplativijim od kupnje jer su mnoge aviotvrtke prizemljile avione zbog krize zračnog prometa.

Poslije neuspjele privatizacije Jat Airwaysa, za čiju kupnju nije bilo zainteresiranih, srpska vlada ipak je odlučila održati tu zrakoplovnu kompaniju u životu. Namjera vlade je obnoviti zastarjelu flotu tvrtke, uz znatno smanjenje troškova. Uštede se namjeravaju postići smanjenjem broja zaposlenih i zatvaranjem predstavništava u zemljama s kojima Jat nema redovne linije.

Kriza u avioprometu
Bez obzira na jasno opredjeljenje o opstanku Jata, u vladi je odgođeno usvajanje strategije za provođenje novih mjera. Razlog tome je neslaganje zbog načina na koji treba pomoći Jatu. Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja, zalaže se da se imovina Jata, koju čine poslovne zgrade u inozemstvu i u Srbiji, proda Zračnoj luci Nikola Tesla. Dinkića u toj namjeri podržava Agencija za privatizaciju. S druge strane su premijer Mirko Cvetković i ministrica financija Dijana Dragutinović koji se protive rasprodaji Jatove imovine, smatrajući da se ta kompanija može financijski oporaviti restrukturiranjem i reprogramiranjem dugova koje ima prema Naftnoj industriji Srbije, kontroli leta i aerodromu. Prema konceptu koji zastupa premijer, Jat bi u iduće četiri godine obnovio flotu za što je potrebno oko 500 milijuna dolara. Ako sredstva ne budu osigurana, kompanija bi obavljala letove iznajmljenim zrakoplovima, što se smatra isplativijim od kupnje jer su mnoge aviotvrtke prizemljile avione zbog krize zračnog prometa.

‘Otvoreno nebo’
Zalaganje Mlađana Dinkića za prodaju Jatove imovine objašnjava se činjenicom da je direktor beogradskog aerodroma Bojan Krištof član Dinkićeve stranke G17 plus. U Jatu zamjeraju što poslovodstvo aerodroma Nikola Tesla nije postupilo prema vladinim preporukama prema kojima treba smanjiti aerodromske pristojbe, inače najveće u Europi, sa 16,5 na 4,5 eura. Zahvaljujući visokim pristojbama aerodrom je prikupio 35 milijuna eura koliko nudi za Jatovu imovinu. Jat ima u vlasništvu poslovne zgrade u Beogradu, Amsterdamu, Milanu, Ateni i Londonu. Osim tih zgrada aerodrom je zainteresiran i za kupnju nekretnina Jat Cateringa, Jat Tehnike i Jatova ovisnog društva Su Port. U ponudi poslovodstva aerodroma ima nelogičnosti jer se Jat Tehnika odvojila od zrakoplovne kompanije prije dvije godine i njezina privatizacija nije povezana s Jatovom. Poslovodstvo Jata nije sklono prodaji imovine, smatrajući da do toga može doći jedino u slučaju da intervencija države u pružanju financijske pomoći bude spora. Zajedno s naporima da se riješi pitanje opstanka Jata aktualizirano je i ratificiranje sporazuma o liberalizaciji europskog zračnog prometa (ECAA). Na to je upozorio Milan Moković, generalni direktor Direktorata civilnog zrakoplovstva nakon prošlotjednog susreta s predstavnicima Europske komisije. Primjenom ECAA sporazuma dobiva se slobodan pristup zrakoplovnom tržištu 36 zemalja potpisnica. Srbija je taj sporazum potpisala još 2006. godine, ali ga još nije ratificirala. Prema Mokovićevim riječima, liberalizacija europskog tržišta omogućit će građanima Srbije niže cijene i veći izbor avioprijevoznika, dok će zaposleni imati više posla, a time i veću dobit. Preko zračnog prostora Srbije ljeti, koja traje oko 200 dana, ima dnevno dvije tisuće preleta, a u preostalim danima 1200.

Autor: Rato Petković
28. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close