Ovih 250 kuća koje ukrašavaju brdo malog sela oko sat vremena vožnje udaljenog od Madrida pravi su pokazatelj vrtoglavog pretjerivanja u španjolskom građevinskom sektoru.

Većina njih nikada nije ni prodana, a premda su dovršene prije samo tri godine, već propadaju. Vandali su pokrali cijevi, radijatore, vrata, sve čega su se uspjeli dočepati. Yebes nije usamljeni primjer. Propast nekoć najuspješnije španjolske gospodarske grane, građevinske industrije, prisutna je posvuda. A veći dio tog neuspjeha leži u knjigama španjolskih banaka u kategoriji neotplaćenih dugova. Nepoznato je koliki je točno gubitak banaka, što zabrinjava ulagače. Španjolska ekonomija četvrta je po veličini u Europi, a financijska pomoć bankama vjerojatno bi samo pogurala vladu prema neispunjenju obveza, čime bi se euro osudio na propast. Prema podacima španjolske središnje banke, od 580 milijardi dolara ukupno uloženih u nekretnine i građevinsku industriju, 240 milijardi je “problematično”, što je situacija koju, kako oni tvrde, banke mogu podnijeti. Španjolske banke prošlog su srpnja prošle reviziju, a pozitivno su ocijenjene sve osim pet manjih štedionica. Nevolja se nalazi u činjenici da su neke irske banke dobile pozitivnu ocjenu na reviziji, pa su nakon toga ipak propale. Rafael Valderrabano prije 18 je mjeseci osnovao tvrtku Básico koja pomaže bankama da prodaju nekretnine koje su zaplijenile od ulagača. Priča nam kako pokušava prodati stanove u 40 zgrada pored Cuenca, rijetko naseljenog područja jugoistočno od Madrida.“Tko je išao ulagati u to mjesto?”, pita se Valderrabano. “Tko je to učinio? Još gore, tko je to financirao?”Poznatiji građevinski debakl tiče se golemog naselja u Sese?i, južno od Madrida, jednom od “gradova duhova” u Španjolskoj. Nalazi se usred pustinje i pun je praznih stanova. Dvanaest ulica, odnosno oko 2000 stanova je prazno, a ostatak je tek djelomice nastanjen.

Procvat i propast španjolskog tržišta nekretnina je zapanjujuć. U samo deset godina, cijene zemljišta porasle su za oko 500 posto. Na rubovima velikih gradova iznikla su naselja spremna prihvatiti oko četiri milijuna useljenika koji su dom pronašli u Španjolskoj. Istodobno su se obalna sela pretvorila u velika stambena naselja za odmor, gdje su mnogi Europljani sa sjevera odlučili provesti mirovinu. No, puno je doseljenika otišlo kući, a stopa nezaposlenosti porasla je na 20 posto. A i ovi Europljani sa sjevera prestali su kupovati. Vladini dužnosnici tvrde da je najgore prošlo, pa su sada cijene nekretnina za skromnih 12,8 posto niže nego na vrhuncu. Međutim, ima i puno skeptika. Jesús Encinar, osnivač najposjećenije španjolske internetske stranice za nekretnine Idealista.com, smatra da španjolske vlasti pokušavaju osigurati sigurnosnu mrežu za tržište nekretnina. On vjeruje kako bi cijene tek trebale znatnije pasti, za 30 ili 40 posto, možda i više. On nije jedini koji odmahuje rukom na službene brojke. U izvješću koje je prošlog travnja objavila francuska banka Société Générale odbacuju se brojne tvrdnje španjolskih banaka i ističe se da se u Španjolskoj zbio najbrži porast u građevinskom sektoru, da Španjolska ima najviše hipoteka po glavi stanovnika i da je preizgrađena u odnosu na svoje europske kolege. A opet, cijene su ovdje najmanje pale. U navedenom izvješću stoji: “Smatramo da je nemoguće pomiriti tvrdnje banaka o stabilnosti tržišta nekretninama s makroekonomskim činjenicama.”

Postoji i neslaganje oko broja nekretnina koje se prodaju. Encinar tvrdi da banke oklijevaju s prodajom nekretnina jer se boje da će srušiti cijene ako sve stave na prodaju odjednom. Banke također nisu dobro pripremljene za upravljanje golemim portfeljima nekretnina koje su bile prisiljene preuzeti, i to gotovo preko noći. Dok su neke od njih uspjele uspostaviti mrežu za prodaju nekretnina, druge još lutaju. “Uzmu neke od starijih zaposlenika koji ionako bespoličare i kažu da su sada oni zaduženi za nekretnine”, priča nam Encinar. “Neki se čak ni ne javljaju na telefon.” Stručnjaci se slažu da je ono što se sada nalazi na tržištu tek djelić onoga što dolazi od kućevlasnika i ulagača koji su zapali u financijske nevolje. Fernando Acuna, osnivač internetske stranice Pisosembargados.com koja u ime banaka prodaje nekretnine, kaže da je sada u Španjolskoj na prodaju čak 100.000 zaplijenjenih nekretnina te da bi se ta brojka “mogla udvostručiti ili utrostručiti”. Najveći izazov bankama predstavlja činjenica da će vjerojatno na kraju postati vlasnice golemih neiskorištenih zemljišta. José Luis Suárez, stručnjak za nekretnine s poslovne škole IESE, tvrdi da je čak 65 posto zajmova vezano uz zemljišta na kojima bi se moglo izgraditi još 758.000 stambenih objekata. “To vam daje sliku koliko će dugo trebati tržištu da sve to probavi”, objasnio je.

Suzanne Daley i Raphael Winder